Ostrvo Svetog Pavla
Ostrva Svetog Pavla (malteški: Il-Gżejjer ta' San Pawl, također malteški: Il-Gżejjer ta' Selmunett) su dva nenaseljena otoka koja pripadaju Malti. Ime u jednini Ostrvo Svetog Pavla je također uobičajen, jer su ova dva otoka povezana prevlakom.
| Izvorno ime: Il-Gżejjer ta’ San Pawl | |
|---|---|
 | |
  Ostrvo Svetog Pavla | |
| Geografija | |
| Lokacija | Sredozemno more |
| Koordinate | 35°57′54″N 14°24′04″E / 35.96500°N 14.40111°E |
| Arhipelag | Malteški arhipelag |
| Površina | 0.101 km2 |
| Dužina | 0.860 km |
| Širina | 0.190 km |
| Administracija | |
| Država | |
| Regija |  Sjeverna regija |
| Općina |  Mellieħa |
| Demografija | |
| Stanovništvo | 0 |
Položaj
urediPolitički, otok pripada općini Mellieħa. Stijene se nalaze oko 100 m od obale na zapadnom kraju obale Svetog Petra i zajedno imaju samo površinu manju od 0,1 km2. Otok je nenaseljen od kasnih 1930-ih, nakon što je jedini stanovnik napustio svoj dom i polja. Prethodno je živio u preuređenom imanju, koje neki smatraju jednim od Lascarisovih tornjeva.[1]
Nakon što se on odselio nedugo prije početka Drugog svjetskog rata, zgrada je propala i tek je 2012. godine bila prepoznatljiva kao ruševina.[2]
Historija
urediPrema predanju, 59. godine je apostol Pavao doživio brodolom u trenutku dok je bio zarobljenik na putu za Rim. Tada su apostol i cijela posada broda uspjeli doplivati do kopna. Kad se otac Publija, koji je vodio rimske trupe, teško razbolio, izliječio ga je Pavao, a general se u znak zahvalnosti pridružio kršćanstvu i, prema legendi, kasnije postao prvi biskup Malte. Njemu u čast izgrađena je 12 m visoka Statua svetog Pavla.[3] Vjerovatnije je da se brod možda nasukao na grčki otok Kefaloniju.[4]
Ekologija
urediMalta je prijavila otok kao Zaštićeno područje te je stoga dio europske mreže zaštićenih područja Natura 2000. Osim stanišnih tipova 1170 (grebeni) i 1240 (sredozemne stjenovite obale s vegetacijom s endemičnom vrstom Limonium), na otoku postoji i endemska biljka (latinski: Linaria pseudolaxiflora).
Galerija
uredi
Vanjski linkovi
uredi
Reference
uredi- ^ Farrugia Randon, Robert (1995). Comino, Filfla and St Paul’s Island (jezik: engleski). CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Said, Edward (17. 9. 2012). "Ancient farmhouse collapsing". timesofmalta.com (jezik: engleski). Times of Malta. Pristupljeno 24. 5. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "St. Paul's Statue, St Paul's Island". dinlarthelwa.org (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 5. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Seppelfricke, Agnes (23. 12. 1988). "Paulus war nie auf Malta". dinlarthelwa.org (jezik: njemački). Pristupljeno 25. 5. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)