Milići

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Milići su naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Nalaze se na magistralnom putu Sarajevo-Beograd. Zauzima centralni dio regije Birač, odnosno srednjeg Podrinja. Graniči sa pet susjednih općina Vlasenicom, Bratuncom, Srebrenicom, Rogaticom i Han-Pijeskom.

Milići
Općina i naseljeno mjesto
Opština Milići
Službeni grb Milići
Grb
Općina Milići u Bosni i Hercegovini
Općina Milići u Bosni i Hercegovini
Milići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Milići
Milići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°10′10″N 19°04′41″E / 44.169371°N 19.078023°E / 44.169371; 19.078023
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikMarko Savić[1] (SNSD)
Površina
 • Općina267,05 km2
 • Naseljeno mjesto2,13 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina11.441
 • Općina (gustoća)42,84 /km2
 • Naseljeno mjesto2.272
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.066,67 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj75 446
Pozivni broj(+387) 56
Matični broj213586[2]
Matični broj općine20346
Veb-sajtwww.opstinamilici.org

Historija

Općina Milići postojala je od 1945. godine u sastavu sreza Vlasenica. Teritorijalnom reorganizacijom Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, ukinuta je 1962. godine, a njena teritorija pripojena općini Vlasenica, da bi nakon izrade studije ekonomske opravdanosti, ponovno formirana 1992. godine, kada je iz sastava općine Vlasenica izdvojeno 54 naseljena mjesta koja su i nekada predstavljala općinu Milići. O životu na ovom prostoru svjedoče jako prisutni stećci kojih ima na skoro cijeloj teritoriji općine. Iznad sela Gerovi postoje ostaci grada-tvrđave koju je sredinom petnaestog vijeka, po predanju izgradila Jerina (Irina) Srpska despotica grčkog porijekla iz porodice kantakuzena, žena despota Đurađa Brankovića. Turski putopisci Evlija Ćelebija opisuje ove prostore u periodu turske okupacije oko 1460. godine. Prespavavši u Novoj Kasabi, Ćelebija je zapisao: "To je divna i krasna Kasaba na jednom dolovitom, prostranom i močvarnom terenu s bašćama i vinogradima. Ima oko 170 kuća koje su u dobrom stanju". (E.Ćelebija, putopis, V.Masleša, Sarajevo 1979. godine). U istoj knjizi Ćelebija pominje i grad Kušlat koji je poznat u srednjem vijeku od 1345. godine, a njegovo podgrađe Podkušlat pominje se od 1369. godine. Općinsko središte Milići intenzivan razvoj doživelo je u posljednjih tridesetak godina, prvobitno kao rudarsko naselje, a zatim i kao gradić.

Geografija

Proteže se na površini od 279,13 km2 sa nadmorskom visinom od 200 do 1500 metara. Najveći dio općine karakteriše umjereno-kontinentalna klima. Spada u red srednje naseljenih općina sa prosječnom naseljenošću oko 50 stanovnika/km2. Najgušće naseljeno je samo općinsko središte Milići gdje živi skoro trećina ukupnog stanovništva. Obiluje rudnim i šumskim bogatstvima, pašnjacima i livadama, obradivim zemljištem i riječnim potencijalom. Privreda općine bazirana je na eksploataciji i preradi prirodnih bogatstava. Razvoj općine pratila je kontinuirano rađena putna mreža prema svim djelovima općine. Ovu putnu mrežu čini uglavnom lokalni i nekategorisani makadamski putevi, koji u ovom trenutku po kvalitetu ne zadovoljavaju standarde i potrebe stanovništva. Komunalna i ostala infrastruktura je također pratila razvoj općinskog središta i ostalih djelova, ali je trenutno prevaziđena, a u nekim djelovima upropaštena. Stanovništvo je uglavnom zaposleno u rudarstvu, šumarstvu i industriji, komunalnim, trgovačkim, obrazovanim, zdravstvenim, kulturnim i državnim ustanovama na teritoriji općine.

Geografski položaj

Vlasenica Vlasenica Bratunac
Vlasenica
Han-Pijesak
  Bratunac
Srebrenica
Han-Pijesak Rogatica Srebrenica

Kultura

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Milićima nalaze se sljedeći spomenik:

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – općina Milići

Sastav stanovništva – općina Milići
2013.[4]1991.[5]
Osoba11 441 (100,0%)15 719 (100,0%)
Srbi7 180 (62,76%)7 983 (50,79%)
Bošnjaci4 199 (36,70%)7 433 (47,29%)1
Hrvati24 (0,210%)7 (0,045%)
Romi9 (0,079%)
Nisu se izjasnili9 (0,079%)
Nepoznato8 (0,070%)
Ostali5 (0,044%)228 (1,450%)
Makedonci4 (0,035%)
Crnogorci2 (0,017%)
Muslimani1 (0,009%)
Jugoslaveni68 (0,433%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Milići

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Milići
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]1961.[8]
Osoba2 272 (100,0%)2 414 (100,0%)1 546 (100,0%)506 (100,0%)315 (100,0%)
Srbi2 258 (99,38%)2 229 (92,34%)1 385 (89,59%)468 (92,49%)303 (96,19%)
Hrvati7 (0,308%)3 (0,124%)10 (0,647%)15 (2,964%)
Bošnjaci4 (0,176%)107 (4,432%)143 (2,781%)17 (1,383%)11 (0,317%)1
Ostali2 (0,088%)47 (1,947%)1 (0,065%)3 (0,593%)
Nisu se izjasnili1 (0,044%)
Jugoslaveni28 (1,160%)98 (6,339%)4 (1,270%)
Crnogorci8 (0,517%)13 (2,569%)4 (1,270%)
Mađari1 (0,065%)3 (0,952%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

  1. ^ "Milići". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Musa-pašina džamija". KONS.gov.ba. Arhivirano s originala, 13. 8. 2020. Pristupljeno 26. 11. 2017.
  4. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 122/3/4)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 4. 1. 2016.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 1. 2016.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 1. 2016.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.

Vanjski linkovi