Wiki junior Sunčev sistem/Jupiter
.svg) |
Činjenice o Jupiteru |
| |
Prethodni članak: Asteroidni pojas
Jupiter je peta planeta od Sunca te najveća planeta u Sunčevom sistemu. Po sastavu 90% Jupitera sastoji se od hidrogena i 10% helija, sa tragovima vode, metana i amonijaka. Taj sastav sličan je sastavu oblaka gasa i prašine od kojeg je i nastao Sunčev sistem.
Jupiter je četvrto najsjajnije nebesko tijelo, nakon Sunca, Mjeseca i Venere. Ima 2,5 puta više mase od svih ostalih planeta zajedno.
Koliko je Jupiter velik
[uredi]
|
| Sunčev sistem |
|
Uvod |
Širina (prečnik) mu je skoro 143.000 kilometara, što znači da je najveća planeta u Sunčevom sistemu
Osim što je najveća, Jupiter je najteža planeta Sunčevog sistema. Masa mu je 1,8988x1027 kg, što je jednako 318 masa Zemlje. Masa mu zauzima 71% mase svih planeta ukupno.
Kako izgleda površina Jupitera
[uredi]Na gasnoj površini Jupitera još prije 300 godina primijećena je okruglasta mrlja, koja svojom crvenom bojom odudara od okruženja. Ona je šira i od širine Zemlje. Nazvana je Velika crvena pjega.
Kako izgledaju Jupiterovi sateliti
[uredi]Galileo Galilei je 1610. godine teleskopom otkrio 4 Jupiterova satelita (Io, Evropa, Ganimed i Kalisto), koji se po njemu zovu galileanski. Ukupan broj Jupiterovih prirodnih satelita prema današnjim istraživanjima je 92, što je mnogo više nego što ima ijedna planeta u Sunčevom sistemu. Možda pored ovih postoji i još nekoliko malih mjeseca koji još nisu otkriveni. Prosječno su prečnika oko 3 km, a najveći od njih je samo 9 km dužine. Svi ovi mjeseci se smatraju zarobljenim asteroidnim ili kometnim tijelima, vjerovatno podijeljenih na nekoliko dijelova, ali se malo toga o njima zna.
Koliko je dug Jupiterov dan
[uredi]Jupiterov dan traje 9 sati i 50 minuta. Zbog brze rotacije na Jupiteru nastaju snažne vrtnje u atmosferi. Brzina rotacije nije ista svugdje i razlikuje se od sloja do sloja planete zbog različitih atmosferskih kretanja.
Koliko je duga Jupiterova godina
[uredi]Jupiter obilazi Sunce na prosječnoj udaljenosti od 778.413.000 km, što je 5.21 puta dalje od Zemlje. Jedna Jupiterova godina traje 11.87 zemaljskih godina.
Koliko je jaka Jupiterova gravitacija
[uredi]Još je 1955. godine otkrivena radio-emisija s Jupitera, što je upućivalo na jako magnetno polje. Gravitacija na Jupiteru toliko je jaka da u blizini Jupitera nema mjesta gdje bi čovjek mogao boraviti. U atmosferi Jupiterovo magnetsko polje je oko 100 puta veće od zemljinog.
Od čega je napravljen Jupiter
[uredi]Jupiter je jedna velika grudva plina u različitim agregatnim stanjima (agregatna stanja: čvrsto, tečno i plinovito). Naučnici misle da se u njegovom središtu nalazi stjenovita jezgra. Oko te jezgre je 55.000 km debeli sloj tekućeg metalnog hidrogena. Tekući metalni hidrogen može se usporediti sa živom na sobnoj temperaturi, ona je tekuća tvar, ali ujedno i metal. Takva tvar dobro provodi toplinu i električnu struju. Sljedećih 15.000 km nalazi se plinovito tekući hidrogen koji predstavlja Jupiterov plašt , takva tvar je dobar izolator te loše provodi toplinu i električnu struju. Kada se pritisak spusti na 20 do 30 bari (Bar je mjera za pritisak), hidrogen prelazi iz plinovitog i tekućeg stanja u čisti plin. Taj sloj čistog plina debeo je 1.000 km i kažemo da je to Jupiterova atmosfera.
Kako je otkriven Jupiter
[uredi]Jupiter je, zbog svog sjaja, prepoznat još u prahistoriji (to je doba prije nego što su ljudi znali za pismo). Galileo Galilei je, 1610. godine, otkrio 4 njegova satelita (Io, Evropa, Ganimed i Kalisto), koji se po njemu zovu galileanski. To je bio dokaz kopernikove heliocentrične teorije jer se dokazalo da se ne vrti sve oko Zemlje.
Istraživanja Jupitera provedena su letjelicama Pionir 10 i 11, Voyager 1 i 2, Ulysses, Galileo i Cassini, a fotografirao ga je i Teleskop Hubble.