Tajland

Kraljevina Tajland Tajland
Zastava Grb
Himna: "Phleng Chat"
Položaj Tajlanda na karti Položaj Tajlanda
Glavni grad		Bangkok
Službeni jezik		tajski
Državno uređenje
• Kralj		Rama X
• Predsjednik vlade		Prayut Chan-o-cha
Zakonodavstvo
Nezavisnost		1782
Površina
• Ukupno		514.000 km2 (49.)
• Vode (%)		2
Stanovništvo
• Ukupno		65.444.371 (19.)
• Gustoća		127/km2
Valuta		Baht
Vremenska zona		+7, ljeti +7
Pozivni broj		66
Internetska domena		.th

Tajland je država koja se nalazi u Jugoistočnoj Aziji, u samom srcu Indokineskog poluostrva. Graniči sa Mijanmarom na sjeveru, Laosom na sjeveru i sjeveroistoku, Kambodžom na istoku i Malezijom na jugu. Na jugu izlazi na Tajlandski zaliv dok njegove zapadne obale zapljuskuju vode Andamanskog mora. Pomorsku granicu dijeli i sa Vijetnamom na jugoistoku i Indonezijom i Indijom preko Andamanskog mora na jugozapadu.

Klima na krajnjem jugu je ekvatorska, dok u ostalim dijelovima zemlje prevladava monsunska klima. Prema državnom uređenju, Tajland je ustavna monarhija iako su se tokom posljednjih decenija na vlasti smjenjivale parlamentarna demokratija i vojna hunta, usljed mnogih vojnih udara od kojih se posljednji desio 2014. godine. Glavni i najveći grad države je Bangkok. Tajland je do 1949. godine bio poznat pod nazivom Sijam.

Historija

Prvi stanovnici su bili Moni,Indonežani i Kmeri. Bila je u polukolonijalnim vezama sa zemljama zapadne Evrope i SAD. Prvobitni naziv je bio Sijam a 1948. je promjenjen u Tajland. Tajland je poznat po velikom broju državnih udara. Zadnji je bio 2014. godine.

Teritorijalni gubici Siama od 1867-1909

Geografija

Glavni članak: Geografija Tajlanda

Tajland se nalazi u ugoistočnom dijelu Azije to jest Indokine. U slivu rijeke Menem nalazi se nizija te na istoku zemlje, dok se na sjeveru i zapadu nalaze planine. Najviši vrh je 2576 mnv. Površine je 515 000 km² sa oko 65 miliona stanovnika.

Vlada

Ustroj vlasti je višestranačka ustavna monarhija.

Privreda

Privreda Tajlanda je najviše razvijena u širem području Bangkoka. Izvozno orijentirana industrija, temeljena na jeftinoj radnoj snazi i stranom kapitalu, obilježava privredno razdoblje nakon 1986. godine, kada je privredni rasti bio oko 9%.

U zadnje dvije decenije tajlandska privreda je zabilježila jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, sa prekidom u doba azijske finansijske krize 1997. – 1998. Izvoz industrijskih proizvoda, posebno elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Zbog jakoga izvoza Tajland je brzo prevladao ekonomsku krizu iz 1998. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio 8.100 $ po stanovniku, mjereno po PPP-u. Prostitucija čini značajnu privrednu granu, tako da je njen udio u BDP-u 2,7% . Turisti, u prosjeku, potroše oko 10% svog novca na seksualne usluge .

Stanovništvo

Religija

Prema zadnjem popisu (2000.) 95% Tajlanđana su se izjašnjavali kao teravada budisti. Muslimani su druga najveća religizna grupa (sa 4,6% populacije) . Neke provincije i gradovi imaju većinsko muslimansko stanovništvo npr. Pattani, Yala, Narathiwat i dijelovi Songkhla Chumphona. Kršćana (uglavnom Katolika) ima oko 0,75%

Grb i zastava

Grb Tajlanda predstavlja garuda, velika mitska ptica iz hinduističke i budističke mitologije. Garuda se također nalazi i na grbu Indonezije.

Zastava Tajlanda je usvojena 28. septembra 1917. Na sebi ima pet horizontalnih pruga crvene, bijele i plave boje. Središnja plava pruga je dvostruke širine. Boje crvena-bijela-plava znače nacija-religija-kralj, što je i državni moto ove zemlje.

Smatra se da je zastava usvojena prvi put 1855 i tada je bila crvene boje sa slikom slona na sredini. U ovom obliku je usvojena 1916 ali središnja bijela pruga je bila jednake širine.

Smatra se da je plava boja usvojena kao simbol petka, dana kada je rođen kralj Vajiravudh. Prema drugim izvorima, plava boja je pokazivala solidarnost prema snagama alijanse u prvom svjetskom ratu, koje su također na svojoj zastavi imale ove tri boje.

Zastava je jako slična zastavi Kostarike koja zbog toga u internacionalnim odnosima često koristi verziju zastave sa grbom.

• 
  Zastava Tajlanda
• 
  Mornarička zastava Tajlanda
• 
  Mornarička ratna zastava Tajlanda

Literatura

• Chachavalpongpun, Pavin, ed. Routledge Handbook Of Contemporary Thailand (2020)
• Cooper, Robert. Culture Shock! Thailand: A Survival Guide to Customs and Etiquette (2008)
• London, Ellen. Thailand Condensed: 2000 Years of History & Culture (2008)
• Lonely Planet's Best of Thailand (2020)
• Mishra, Patit Paban. The History of Thailand (Greenwood, 2010)
• Moore, Frank J. ed. Thailand: Its People, Its Society, Its Culture (HRAF Press, 1974).
• Wyatt, David K. Thailand: A Short History (Yale University Press, 2003)
• Zawacki, Benjamin. Thailand: Shifting ground between the US and a rising China (2nd ed. . Bloomsbury, 2021).

Vanjski linkovi

Vlada

• Thaigov.go.th – Vlada Tajlanda
• Chief of State and Cabinet Members
• Mfa.go.th – Ministry of Foreign Affairs
• Thailand Internet information – National Electronics and Computer Technology Center
• Ministry of Culture