Idi na sadržaj

Kwame Nkrumah

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Datum izmjene: 19 mart 2024 u 15:15; autor: WumpusBot (razgovor | doprinosi) (razne ispravke)
(razl) ← Starija izmjena | Trenutna verzija (razl) | Novija izmjena → (razl)
Kwame Nkrumah
Rođenje (1909-09-21) 21. septembar 1909.
Nkroful, Zlatna obala
Smrt27. april 1972(1972-04-27) (62 godine)

Kwame Nkrumah (21. septembar 1909. – 27. april 1972.) bio je prvi predsjednik nezavisne Gane.

Bio je i premijer. Rodio se kao Francis Nwia Kofi-Ngonloma. Školovao se u inostranstvu, kao i u Accri. Bio je i u zatvoru zbog političkih uvjerenja. 6. marta 1957. Gana je proglasila nezavisnost. Došavši na vlast, Kwame je počeo provoditi marksističku ekonomsku politiku. Distancirao se od afričkog socijalizma, kojeg su provodili njegovi savremenici. Zajedno s kenijskim predsjednikom Jomom Kenyattom, pridružio se Organizaciji afričkog jedinstva. Oni su osnovali tu organizaciju. Počeo se ponašati kao diktator. 1964. Gana je proglašena jednostranačkom državom, a Kwame doživotnim predsjednikom.

Nakon dvanaest godina u inostranstvu, tražeći visoko obrazovanje, razvijajući svoju političku filozofiju i organizirajući se s drugim dijasporskim pan-afričkim borcima, Nkrumah se vratio na Zlatnu obalu kako bi započeo svoju političku karijeru kao zagovornik nacionalne nezavisnosti.[1] Osnovao je Konvencijsku Narodnu stranku, koja je postigla brzi uspjeh svojim neviđenim apelom na obične birače.[2] Postao je premijer 1952. i zadržao tu poziciju kada je Gana proglasila nezavisnost od Britanije 1957. godine. Godine 1960., stanovnici Gane su odobrili novi ustav i izabrali Nkrumaha za predsjednika.[3]

Njegova uprava je bila prvenstveno socijalistička, ali i nacionalistička. Finansirao je nacionalne industrijske i energetske projekte, razvio snažan nacionalni obrazovni sistem i promovisao panafričku kulturu.[4] Pod Nkrumahom, Gana je igrala vodeću ulogu u afričkim međunarodnim odnosima tokom perioda dekolonizacije.[5]

60 Burghley Road, Kentish Town, London, gdje je Nkrumah živio kada je bio u Londonu između 1945. i 1947.
Crveni pijetao, "Naprijed ikad, nazad nikad": Logo i slogan Narodne stranke konvencije
Dolazak predsednika Gane Kwamea Nkrumaha i predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita na prvu konferenciju Pokreta nesvrstanih, Beograd, 1961.

Nakon značajne afrikanizacije državne službe 1952-60, broj iseljenika je ponovo porastao od 1960. do 1965. godine. Mnogi od novih vanjskih radnika nisu došli iz Ujedinjenog Kraljevstva već iz Sovjetskog Saveza, Poljske, Čehoslovačke, Jugoslavije i Italije.[4][6]

Mediji

[uredi | uredi izvor]

Godine 1957. Nkrumah je stvorio dobro financiranu novinsku agenciju Gane za generiranje domaćih vijesti i njihovo širenje u inostranstvu. Za deset godina GNA je imala 8045 km domaće telegrafske linije i održavane stanice u Lagosu, Najrobiju, Londonu i New Yorku.[7]

Ekonomska politika

[uredi | uredi izvor]
Hidroelektrana Akosombo

Zlatna obala je bila među najbogatijim i socijalno najnaprednijim područjima u Africi, sa školama, željeznicama, bolnicama, socijalnom zaštitom i naprednom ekonomijom.[8]

Nkrumah je pokušao brzo industrijalizirati privredu Gane. On je zaključio da bi Gana mogla postati istinski neovisna, ako izbjegne kolonijalni trgovinski sistem smanjenjem ovisnosti o stranom kapitalu, tehnologiji i materijalnim dobrima.[9]

Ovaj afrički vođa osiromašio je zemlju, hrane je nestajalo svako malo. 1966. srušen je s vlasti vojnim udarom kojeg je podupirala CIA. Pobjegao je u Gvineju, gdje je živio u izbjeglištvu kao gost Sekou Tourea.

Umro je u 62. godini u Rumuniji, gdje se liječio od raka.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Political Progress", The Political Philosophy of Confucianism, Routledge, str. 258–273, 5. 11. 2013, ISBN 978-1-315-01877-5 Parametar |url= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  2. ^ Proceedings of the convention at which the American federation of arts was formed. B. S. Adams. 1909. doi:10.5479/sil.380651.39088006011662.
  3. ^ "Prime Minister 1957–60", Kwame Nkrumah. Vision and Tragedy, Sub-Saharan Publishers, str. 192–214, 15. 11. 2007, ISBN 978-9988-647-81-0 Parametar |url= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  4. ^ a b Stanek, Łukasz (2020). Architecture in global socialism: Eastern Europe, West Africa, and the Middle East in the Cold War. Princeton: Princeton University Press. ISBN 978-0-691-19455-4. OCLC 1134854794.
  5. ^ Nkrumah, Kwame (1953). [Letter: Kwamé Nkrumah to Richard Wright]. Arhivirano s originala, 3. 8. 2020. Pristupljeno 26. 5. 2020.
  6. ^ Joseph R. A. Ayee, "Public Sector Manpower Development During the Nkrumah Period 1951–1966", in Arhin (1992), The Life and Work of Kwame Nkrumah.
  7. ^ "CHAPTER TEN. Domestic News and the News Services", The News in America, Harvard University Press, str. 97–105, 31. 12. 1952, ISBN 978-0-674-18257-8 Parametar |url= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  8. ^ "Employment has been recovering strongly in most advanced economies". Economic Policy Reforms 2019 (graph). Organisation for Economic Co-operation and Development. 2019. doi:10.1787/888933954135. ISBN 9789264842267. Pristupljeno 25. 11. 2023.
  9. ^ Nimoh, Fred; Richmond Anaman, R; Asiamah, MT; Yeboah, B; Agyekum, I; Kpe, PDK; Kouao, DK (22. 7. 2020). "Financial performance and constraints in gari production in Kumasi, Ghana". African Journal of Food, Agriculture, Nutrition and Development. 20 (4): 16085–16098. doi:10.18697/ajfand.92.18410. ISSN 1684-5374.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]