Idi na sadržaj

Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajge/borealne šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Četinarske šume umjerenih predjela
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Tropske i suptropske četinarske šume
Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
Planinske travne i žbunaste vegetacije
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Sredozemna vegetacija
Plavljena travna vegetacija
Mangrove
Vodeni biomi
Kontinentalni prag
Obalska zona (litoral) i zona mlata
Riparijska zona
Jezera
Koralni greben
Šume algi
Ledeni pokrivač
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Zona dna (bentos)
Pelagijska zona (pelagijal)
Neritska zona (sublitoral)
Drugi biomi
Endolitska zona
Opseg rasprostranjenja umjerenih listopadnih i mješovitih šuma
Mješovita šuma umjerenog pojasa u Yunnanu, na jugozapadu Kine.

Širokolisne i mješovite šume mmjerenih područja su biom staništa na prostorima umjerene klime, definiran u Svjetskom fondu za prirodu, u ekoregiji širokolistnih stablašica, i sa četinarima i širokolistnim stabalašicama, ekoregije mješovita četinarska šuma.

Drveće

[uredi | uredi izvor]

Karakteristično i dominantno širokolisno drveće ovog bioma su hrastovi (vrste roda Quercus), bukve (vrste roda Fagus), javori (vrste roda Acer) i breze (vrste roda Betula).[1] Izraz "mješovite šume" se odnosi na šume u kojima ima i listopadnog i zimzelenog drveća. Tipično zimzeleno drveće su: borovi (vrste roda Pinus), jele (vrste roda Abies) i smrče (vrste roda Picea). Na nekim područjima sa ovim biomom zimzeleno drveće može biti karakterističnije od listopadnog.

Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela postoje u područjims sa hladnom i toplom sezonom, zbog kojih je prosječna godišnja temperatura ugodna (3 do 15,6 °C). Ove šume postoje u relativno toplim i kišovitim klimama, ponekada i sa suhom sezonom pored već navedenih. Suha sezona se pojavljuje zimi u istočnoj Aziji i u ljeto u Sredozemlju. Druga područja imaju česte kiše; godišnja količina kiše je obično preko 600 milimetara, a često i preko 1500 milimetara. Temperatura je obično umjerena, osim u nekim dijelovima Azije poput Primorskog kraja gdje ove šume opstaju unatoč surovim uvjetima i vrlo hladnim zimama.[2][3]

Ove šume su najbogatije i najkarakterističnije u središnjoj Kini i istočnoj Sjevernoj Americi, s nekim drugim globalno prepoznatljivim ekoregijama na Kavkazu, Himalajim, Južnoj Evropi i ruskom Dalekom istoku.[4][5][6]

Ekologija

[uredi | uredi izvor]

Tipska struktura ovih šuma se obično sastoji od četiri dijela, tj. sprata. Najviši sprat su krošnje i on se sastoji od odraslog visokog drveća koje može biti visoko između 33 i 66 m. Ispod krošnji se nalaze ostala tri sprata, koja su otprilike 9 do 15 metara niža od sprata krošnji; tu opstaju vrste biljaka koje su otporne na manju količinu svjetlosti. Gornji sprat se nalazi ispod sprata krošnji i čini ga manje odraslo drveće ili mlado drveće koje čeka priliku da izraste uz više svjetlosti, nakon što se sruši neko veće drvo. Ispod ovog sprata je sprat grmlja, koji se sastoji od drvenastih biljaka koje ne rastu mnogo uvis. Najniži (i biološki najraznolikiji) sprat je sprat zeljastih biljaka.[4]

Ekoregije

[uredi | uredi izvor]

Evroazijia

[uredi | uredi izvor]
Indomalajske umjerene široolisne i mješovite šume
Istočnohimalajske širokolisne šume Butan, Indija, Nepal
Umjerene šume sjevernog trougla Mjanmar
Zapadnohimalajske širokolisne šume Indija, Nepal, Pakistan
Palearktičke umjerene širokolisne i mješovite šume
Apeninske listopadne planinske šume Italija
Atlantske mješovite šume Danska, Francuska, Belgija, Njemačka, Nizozemska
Azorske umjerene mješovite Portugal
Balkanske mješovite šume Bugarska, Grčka, Sjeverna Makedonija, Rumunija, Srbija, Turska
Baltičke mješovite šume Švedska, Danska, Njemačka, Poljska
Cantabrijske mješovite šume Španija, Portugal
Ckaspijskoiranske mješovite šume Iran, Azerbejdžan
Kavkaske mješovite šume Gruzija, Armenija, Azerbejdžan, Rusija, Turska, Iran
Keltske širokolisne šume Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska
Centralnoanadolijske listopadne šume Turska
Mješovite šume centralnokineskog platoa Kina
Centralnoevropske mješovite šume Austrija, Njemačka, Litvanija, Moldavija, Poljska, Bjelorusija, Češka
Centralnokorejske mješovite šume Sjeverna Koreja, Južna Koreja
Changbaiske planinske mješovite šume Kina, Sjeverna Koreja
Zimzelene šume Changjiangske ravni Kina
Krimski kompleks submediteranskih šuma Rusija, Ukrajina
Zimzelene šume Daba planina Kina
Dinarske planinske mješovite šume Albanija, Bosna i Hercegovina, Italija, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Hrvatska
Istočnoevropske šumske stepe Bugarska, Moldavija, Rumunija, Rusija, Ukrajina
Istočnoanadolijske listopadne šume Turska
Engleske ravničarske bukove šume Ujedinjeno Kraljevstvo
Crnomorskomrazovačke listopadne šume Bugarska, Gruzija, Turska
Hokkaidoske listopadne šume Japan
Mješovite šume Huang He ravni Kina
Zimzelene šume Madeire Portugal
Mandžurijske mješovite šume Kina, Sjeverna Koreja, Rusija, Južna Koreja
Zimtelene šume Nihonkaia Japan
Listopadne planinske šume Nihonkaia Japan
Sjevernoatlantske vlažne mješovite šume Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo
Listopadne šume sjeveroistočne kineske ravni Kina
Panonske mješovite šume Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Mađarska, Rumunija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Ukrajina, Hrvatska
Mješovite šume bazena rijeke Po Italija
Pirenejske četinarske i mješovite šume Francuska, Španija, Andora
Listopadne šume planina Qin Ling Kina
Rodopske planinske mješovite šume Bugarska, Grčka, Sjeverna Makedonija, Srbija
Sarmatske mješovite šume Rusija, Švedska, Norveška, Danska, Finska, Litvanija, Latvija, Estonija, Bjelorusija
Zimzelene širokolisne šume Sichuanskog bazena Kina
Južnosahalinsko-Kurilske mješovite šume Rusija
Južnokorejske zimzelene šume Južna Koreja
Zimzelene šume Taiheiyoa Japan
Planinske listopadne šume Taiheiyoa Japan
Listopadne šume i stepe Tarimskog bazena Kina
Ussurijske širokočisne i mješovite šume Rusija
Zapadnosibirske širokolisne i mješovite šume Rusija
Zapadnoevropskw širokolisne šume Švicarska, Austrija, Francuska, Njemačka, Češka
Zagroske planinske šumske stepe Iran, Arapski poluotok
Mješovita šuma u jesen (pretežno stabla duglazije, jele i javora, s podlogom grožđa iz Oregona), južna Britanska Kolumbija – Šuma sa podrastanjem

Amerike

[uredi | uredi izvor]

Šablon:Nearctic temperate broadleaf and mixed forests

Šablon:Neotropic temperate broadleaf and mixed forests

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ World Wildlife Fund: Temperate Broadleaf and Mixed Forest Ecoregions
  2. ^ F, Beck, H. E., Zimmermann, N. E., McVicar, T. R., Vergopolan, N., Berg, A., & Wood, E. (6. 11. 2018), English: Köppen–Geiger climate classification map.Français: Carte de classification climatique de Köppen–Geiger., pristupljeno 6. 8. 2019
  3. ^ Terpsichores (28. 10. 2012), English: Temperate broadleaf and mixed forests, pristupljeno 6. 8. 2019
  4. ^ a b World Wide Fund for Nature. "Temperate Broadleaf and Mixed Forest Ecoregions". Arhivirano s originala, 1. 4. 2011. Pristupljeno 29. 5. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ Zhao, Ji; Zheng, Guangmei; Wang, Huadong; Xu, Jialin, ured. (1990). The natural history of China. New York: McGraw-Hill Publishing Company.
  6. ^ Martin, WH; Boyce, SG; Echternacht, AC, ured. (1993). Biodiversity of the southeastern United States: Lowland terrestrial communities. New York: John Wiley and Sons.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]