Agamemnon
Agamemnon' (grč. Ἀγαμέμνων, Agamémnôn) bio je mikenski kralj[1] i vrhovni zapovjednik ahejskih snaga pred Trojom; Atrejev[2] i Eropin sin te Menelajev brat.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Agamemnon je obično portretiran kao ljudski pandan Zeusu, kralju bogova. Prikazivan je sa žezlom i dijademom, kraljevskim atributima.
Mitologija
[uredi | uredi izvor]Agamemnon i Menelaj
[uredi | uredi izvor]Agamemnonovog oca Atreja ubio je Egist koji je zajedno sa svojim ocem Tijestom vladao Mikenom. Agamemnon i Menelaj morali su pobjeći Tindareju, spartanskom kralju. Ondje su oženili njegove kćeri: Agamemnon Klitemnestru, a Menelaj Helenu. Agamemnon je sa Klitemnestrom imao petero djece: Ifigeniju, Elektru, Hrisotemidu, Ifianisu i sina Oresta.
Menelaj je naslijedio Tindarejevo prijestolje u Sparti, a Agamemnon je, uz bratovu pomoć, vratio očevo kraljevstvo.
Trojanski rat
[uredi | uredi izvor]
Agamemnon je skupio grčke snage i otplovio prema Troji. Pripremali su se iskrcati iz Aulide, luke u Beotiji, ali ih je snašao Artemidin bijes. Eshil u svojoj tragediji Agamemnon donosi da je bila ljuta zbog svih mladića koji će poginuti u Trojanskom ratu, a Sofoklo u Elektri donosi da je Agamemnon ubio životinju njoj posvećenu te da se hvalio da je jednak Artemidi u lovu. Izbila je kuga, a nije bilo vjetra da bi mogli krenuti dalje. Vrač Kalhant prorekao je da se Artemidin bijes može izbjeći žrtvovanjem Agamemnonove kćerke Ifigenije, što je on naposljetku i učinio te su krenuli prema Troji. Druga verzija mita govori da se spremao ubiti svoju kćer, ali je Artemida prihvatila jelena umjesto nje te je nju poslala na Krimeju gdje je postala njena svećenica.
Agamemnon je bio zapovjednik Grka. Tokom borbe, ubio je Antifa. Homer u svojoj Ilijadi donosi i njegov sukob s Ahilejom u posljednjim godinama rata. Naime, Agamemnon je Ahileju oduzeo privlačnu robinju Briseidu. Bijesni Ahilej se povukao iz rata, a njegova srdžba postala je motiv cijele Ilijade. Naposljetku je ipak popustio, a bez njega bi Grci vjerovatno izgubili rat.
Agamemnon je u ratu izvršio mnoga junačka djela sve dok se ranjen nije povukao u svoj šator. Nakon osvajanja Troje, osvojio je i Kasandru, Prijamovu kćer, koja je prorekla njegovu smrt.
Povratak u Grčku
[uredi | uredi izvor]
Nakon olujnog putovanja, Agamemnon se sa Kasandrom vratio u Argolidu gdje su skrenuli s kursa i došli u Egistovu zemlju. Egist je za vrijeme Agamemnonove odsutnosti bio Klitemnestrin ljubavnik. Njih dvoje odlučili su ubiti Agamemnona, a zajedno s njim i Kasandru.
Jedna verzija mita govori da su ga pozvali na gozbu gdje je ubijen, a Pindar i grčki tragičari Eshil, Sofoklo i Euripid donose da ga je ubila sama Klitemnestra u kadi. Naime, uzrok njenog bijesa bilo je žrtvovanje njene kćerke Ifigenije i ljubomora zbog Kasandre.
Egist i Klitemnestra vladali su Agamemnonovim kraljevstvom sve dok Orest uz Elektrinu pomoć nije osvetio očevu smrt i ubio ih oboje.
Literatura
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Agamemnon | Legend, Family, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 2023-08-24.
- ^ "Agamemnon". Mythopedia (jezik: engleski). Pristupljeno 2023-08-24.
