Amaunet
|
Amaunet | |
---|---|
druga imena | Amunet, Amonet, Amentit, Imentet, Imentit, Ament |
roditelj(i) | sama se stvorila |
brak | Amon (brat), Amenteth (brat) |
opis | božica života i podzemlja |
Amaunet[1] je izvorno[2] žensko božanstvo u egipatskoj mitologiji.
Mit o postanku svijeta
[uredi | uredi izvor]Tokom stvaranja svijeta, prema mitu iz Hermopolisa, postojali su "očevi i majke... prije pravih bogova", u velikom okeanu. To su Nun i Naunet, božanstva vode, Kek i Kauket, Huh i Hauhet, te Amon i Amaunet. Amaunet se ne spominje u mitu iz Heliopolisa. Amon i Amaunet su božanstva Sunca. Kad je svemir doveden u red, hermopoliski svećenici su tvrdili da Huh pomaže vječno Šuu držati božicu-nebo - Nut. Za njih je Amon bio bog zraka i Sunca, kao i za tebanske svećenike. Amaunet je Amonova žena zmijske glave, što sliči Wadjet ili Meretseger. Nije mu rodila djece, pa se oženio Mut, koja je rodila Khonsua, ali se ovaj mit spominje u Tebi. U Heliopolisu se Amaunet uopće ne spominje, ali su zato spomenuti Nun, i, u jednoj verziji, Amon-Ra. Amaunet ima zmijsku glavu u svijesti Egipćana jer su vjerovali da postoje samo ženske zmije. Ali Amaunet je prikazana i kao ljudska žena koja na glavi nosi jastreba ili pero.
Božica podzemlja
[uredi | uredi izvor]Amaunet se na neki način može gledati kao božica podzemlja. Njeno se ime ponekad koristilo za podzemlje, Ozirisovo carstvo, imenom Duat. Kad bi se njeno ime koristilo za ime podzemlja, izgovaralo bi se Amentet ili Imentit. U nekim hijeroglifima je opisana kao zapadna božica, što je inače Hathor, Raova kćer. U tom slučaju, Amauntino ime znači "zapad", "ona od zapada", kao ogledalo zapada. Njena uloga kao pogrebne božice vidi se u tome što je vodila duše na zapad, u podzemlje, kamo Sunce zalazi. Prema tome je Amaunet samo jedan aspekt Hathor. Možda postoji i muška verzija ove božice. U Knjizi Zemlje, prikazan je muški bog koji blagoslivlja Sunce – Amenteth. On je Amaunetin drugi muž, čije je ime slično Amaunetinom alternativnom imenu Amentet. Kao što je isprva Amaunet bila samo ženski Amonov aspekt, tako se poslije razvio njen vlastiti muški aspekt.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Daniel, Robert W. Daniel Robert W. (17. 4. 2013). Two Greek Magical Papyri in the National Museum of Antiquities in Leiden: A Photographic Edition of J 384 and 395 (=PGM XII and XIII) (jezik: grčki). Springer-Verlag. ISBN 978-3-663-05377-4.
- ^ Wilkinson, Richard H. (2017). The Complete Gods and Goddesses of Ancient Egypt (jezik: engleski). Thames & Hudson. ISBN 978-0-500-28424-7.