Gejzir
Gejzir je posebna vrsta geotermalnog izvora čija je karakteristika naglo i neočekivano izbacivanje tople ili vrele vode i vodene pare. Riječ gejzir nastala je iz islandskog naziva za eruptivni izvor kod Haukadalura na Islandu, a korijen riječi je nastao od islandskog glagola geysa, što na bosanskom znači šiknuti, prsnuti u vis.
Gejziri nastaju zbog određenih hidrogeoloških uslova koji postoje samo na nekoliko mjesta na Zemlji, tako da su gejziri dosta rijetka pojava. Općenito, svi gejziri se nalaze u blizini aktivnih vulkanskih područja jer se efekat gejzira se dešava upravo zbog blizine magme na površini. Površinske vode prolaze kroz zemljište sve do dubine od prosječno 2000 metara gdje dolaze do kontakta sa vrelim stijenama. Voda se jako zagrijava i djelomično prelazi u paru te nastaje jak pritisak. Nakon što se pritisak jako poveća, vrela voda i para izbijaju kroz pukotine na površinu u obliku fontane (vodoskoka) kao hidrotermalna eksplozija.
Na svijetu je poznato oko hiljadu gejzira, polovina od toga se nalazi u Nacionalnom parku Yellowstone u američkoj saveznoj državi Wyoming. Eruptivna aktivnost gejzira se može promijeniti ili prestati zbog taloženja minerala unutar ili oko otvora gejzira, zamjene funkcija sa okolnim toplim izvorima, nakon zemljotresa ili zbog ljudske aktivnosti.[1]
Erupcije slične gejzirskim su uočene na nekoliko prirodnih satelita u vanjskom Sunčevom sistemu. Zbog malehnog pritiska u atmosferi tih nebeskih tijela, erupcije se sastoje uglavnom od pare bez tekućine; lahko su uočljive zbog čestica prašine i leda koje se podižu uvis zajedno sa parom. Erupcije vodene pare su uočene i na južnom polu Saturnovog satelita Enkelada, dok su na Neptunovom mjesecu Tritonu otkrivene erupcije dušika. Postoje i tragovi erupcija ugljik dioksida na južnom polu Marsa.
Područja sa najvećim brojem gejzira na Zemlji su:
- Nacionalni park Yellowstone (Wyoming, SAD)
- Novi Zeland
- Island
- Kamčatka (Rusija)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Bryan, T. Scott (1995). The geysers of Yellowstone. Niwot, Colorado: University Press of Colorado. ISBN 0-87081-365-X