Inflacija

Stope inflacije u svijetu

Inflacija je povećanje agregatnog (općeg) nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca. Pojam inflacije također se može definirati kao pad vrijednosti novca.

Vrijednost novca označava njegova kupovna moć. Dakle, ako u određenoj privredi postoji inflacija, kupovna moć te valute pada.

Jednostavna jednačina stope inflacije glasi:

SI = [(nivo cijena vremenskog perioda 2 - nivo cijena vremenskog perioda 1) / nivo cijena vremenskog perioda 1] x 100
Za mjerenje inflacije još se koristi i Indeks potrošačkih cijena (CPI) koji mjeri troškove tržišne košare dobara i usluga potrebnih za svakodnevni život. Osim toga koristi se i GDP deflator i nešto rjeđe indeks proizvođačkih cijena.

Deflacija je proces smanjivanja općeg nivoa cijena, suprotan inflaciji, dok je dezinflacija proces smanjivanja stope inflacije.

Još jedan pojam vezan za inflaciju je dezinflacija, što predstavlja porast nivoa cijena (dakle inflaciju) ali po manjoj stopi nego što je to iznosio porast cijena u prethodnom vremenskom periodu.

O inflaciji se zna jako mnogo, ali ipak nedovoljno da bi se mogla "izliječiti".

Inflacija je specifična po tome što ne bira ni mjesto ni vrijeme gdje će se javiti; to mogu biti razvijene ali i nerazvijene zemlje, površinom male i velike. Druga njena specifičnost je što se nikad ne javlja dva puta u istom obliku.

Inflacija se može dogoditi i preko noći, ali naznaka za njen dolazak ipak ima. Neki od posebnih oblika inflacije povezane s drugim tokovima na tržištu su receflacija (recesija+inflacija) i stagflacija (stagnacija+inflacija).

Recesija je blagi poremećaj privrede a stagnacija je vrijeme zastoja porasta privrednih aktivnosti.

Dakle, možemo biti sigurni kako će se pojavom blagih privrednih poremećaja, ukoliko postanu mnogobrojniji i veći, na kraju dogoditi inflacija kao najteži oblik poremećaja.

Stopa inflacije i utjecaj na privredu

Prema intenzitetu inflacija se obično dijeli na umjerenu (do 10% godišnje), galopirajuću (iznad 10% godišnje) i hiperinflaciju (iznad 50% mjesečno).

• Umjerena inflacija prisutna je u mnogim svjetskim ekonomijama. Povjerenje ljudi u novac nije upitno pa ga ne nastoje pretvoriti u nekretnine ili neki drugi oblik trajnih potrošnih dobara. Ljudi su spremni na dugoročne transakcije jer ih porast cijena znatnije ne obezvrjeđuje. Umjerena inflacija se obično smatra stimulativnom kako za agregatnu ponudu tako i za agregatnu potražnju.

• U galopirajućoj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadržavaju minimalne količine potrebne za transakcije. Cijene se izražavaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobijaju deviznu klauzulu. Finansijska tržišta odumiru iako ekonomija funkcioniše.

• Kod hiperinflacije (poseban članak Hiperinflacija stopa inflacije je višecifrena. Ponuda novca daleko premašuje njegovu potražnju. Novčana razmjena se mijenja trampom (robna razmjena), što je dosta nepraktičnije od razmjene uz pomoć novca. Dolazi do dramatične preraspodjele bogatstva i ekonomija je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost može dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj način se zatvara "začarani krug". Stanovništvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zadužuje a dodatna emisija novca od strane centralne banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do teških društvenih i socijalnih poremećaja a privreda uopće ne funkcionira.

Uzroci inflacije

Uzroci inflacije mogu biti višestruki. Kod inflacije potražnje, previše potrošnje je preusmjereno na premalo roba. Uzroci su porast novčane ponude, državnih rashoda te porast izvoza čime se smanjuje domaća ponuda. S druge strane, porast nominalnih nadnica, porast cijena inputa i energije i promjena deviznih kurseva dovode do inflacije troškova. Visoke stope inflacije najčešće su prouzrokovane političkom odlukom u situacijama u kojima država ne može prikupiti prihode iz drugih izvora pa se odlučuje na "štampanje novca".

Kraj inflacije i posljedice

Inercijska inflacija ostaje na istoj stopi sve dok je neki događaj ne promijeni. Cijene i troškovi rastu po istoj stopi, kao i agregatna ponuda i potražnja. Zaustavljanje ili smanjivanje inflacije često dovodi do usporavanja privrednog rasta i povećanja nezaposlenosti. S druge strane, zaustavljanje hiperinflacije je nužan preduslov za normalnu ekonomsku aktivnost pa je u takvim slučajevima efekt smanjenja inflacije na ekonomiju pozitivan. Visoka inflacija dovodi do gubitka povjerenja ljudi u valutu i monetarne vlasti; često je potrebno dugo razdoblje stabilnosti kako bi se povjerenje vratilo.

Također pogledajte

• Deflacija