Wikipedija

Čečenski jezik


Čečenski jezik (ISO 639-3: che), jezik kojim na Kavkazu, u Čečeniji govori oko 1,2 milijuna ljudi. Zajedno s još nekim jezicima, spada u sjeveroistočne kavkaske jezike, u žu nahsku skupinu.

Čečenski jezik
нохчийн мотт / noxčiin mott
Države Rusija
Čečenija
Dagestan
Regije Kavkaz
Etnicitet Čečeni
Govornici 1,2 milijuna
Razredba sjeveroistočno kavkaski
nahski
čečensko-inguški
čečenski
Pismo ćirilica, latinica
Službeni status
Služben Čečenija i Dagestan
Jezični kôd
ISO 639-1 ce
ISO 639-2 che
ISO 639-3 che
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Osobine

uredi

Pismo

uredi

Povijesno se koristilo arapsko pismo, ćirilica i latinica. Zbog velikog broja glasova koje ima čečenski, sva su ta pisma relativno neodgovarajuća.

U posljednje vrijeme se pokušava standardizirati čečenska latinica, i postoji nekoliko različitih verzija zapisivanja.

Glasovi

uredi

Čečenski je poznat po izrazito velikom broju suglasnika (preko 30, što je karakteristika mnogih jezika na Kavkazu), ali i po velikom broju samoglasnika i dvoglasa (27). Broj varira prema narječju i načinu analize.

Plozivi (kao u gruzijskom, npr.) imaju tri tipa: bezvučni, glotalizirani (označeni s apostrofom ʼ) i zvučni; shema suglasnika:

  bilabijalni alveolarni palatalni velarni uvularni faringalni glotalni
ploziv p pʼ b t tʼ d k kʼ g q qʼ w ʼ
frikativ (f) v s z š ž x gh hw h
slivenik   c cʼ č čʼ
nazal m n        
lateral l, r, rh

Gramatika

uredi

Imenice, zamjenice i pridjevi

uredi

Čečenski posjeduje sustav sljedećih padeža: nominativ, ergativ, genitiv, dativ, alativ (koristi se za neke indirektne objekte), instrumental, lativ, i komparativ (u izrazima "X je bolji od Y", umjesto "od-Y" koristi se ovaj padež).

Imenice imaju 6 rodova (u nekim opisima 4). Od toga su dva za ljudska bića (muški, ženski), a ostali su za životinje i neživa bića. Različiti rodovi koriste različite markere po sljedećem sustavu:

rod muški ženski J-rod B-rod D-rod BD-rod
jednina v - j - j - b - d - b -
množina b - b - j - b - d - d-
primjer veša
"brat" 		jiša
"sestra" 		phwaagal
"zec" 		laatta
"zemlja" 		maalx
"sunce" 		jyett
"krava"

Imenice muškog i ženskog roda počinju s v-, odnosno j- u jednini i množini; neke imenice mogu biti i muškog i ženskog roda, ovisno o tome koga predstavljaju (npr. nazivi zanimanja, općenito "osoba" i sl.). Nekoliko imenica za ljude pripada ostalim rodovima.

Postoji 10 deklinacijskih klasa, koje se razlikuju po različitim umecima u padežima različitim od nominativa, i po promjeni osnove (prijeglasu). Primjer promjene imenice (ča "medvjed"):

nom. erg. gen. dat. ala. ins. lat. kom.
jednina ča čanuo čan čana čanie čaca čax čal
množina čerčii čerčaša čerčiin čerčašna čerčaška čerčašca čerčiax čerčial

Tvorba množine je obično nepravilna.

Čečenski razlikuje inkluzivne ("mi, uključujući i tebe") i ekskluzivne ("mi, bez tebe") zamjenice u prvom licu množine. Markeri roda u jednini ovise o spolu osobe na koju se odnosi zamjenica.

lice, broj nom. erg. gen. dat. ala. ins. lat. kom. marker roda
1. jd. so as(a) san suuna soega soeca sox sol v / j
2. jd. hwo ahw(a) hwan hwuuna hwoega hwoeca hwox hwol v / j
3. jd. i,iza cuo cynan cuuna cynga cynca cunax cul v / j
1. eks. mn. txo ooxa txan txuuna txoega txoeca txox txol d
1. ink. mn. vai vai vain vaina vaiga vaica vaix vail d
2. mn. šu aš(a) šun šuna šyga šyca šux šul d
3. mn. yš caara ceeran caarna caerga caerca caarax caaral b

Pridjevi se slažu s imenicama po padežu, ali imaju samo dva različita oblika (npr. dikan "dobar"):

  • dikan - nominativ jednine i množine
  • dikaču - svi ostali padeži u jednini i množini

Pridjevi nemaju promjenu po rodu. Ako se pridjev koristi kao imenica, tada ima punu promjenu po padežima i broju.

Glagoli

uredi

Glagoli se ne mijenjaju po glagolskim licima, ali oko 30% glagola se mijenja po rodu, uz pomoć prefiksiranih markera roda (npr. uoža- "pasti"):

Beer xi ču d-uožna.
dijete voda-NOM u MARKER-pasti.PERFEKT
"Dijete je palo u vodu."

Glagol u čečenskom ima 4 osnovna oblika (ako zanemarimo promjenu po rodu):

  • prezent
  • infinitiv
  • posvjedočeni prošli oblik
  • perfekt

Uz pomoć tih oblika i različitih oblika pomoćnog glagola "biti" se tvore sljedeća vremena (primjeri za glagol -aax- "živjeti"; v- je oznaka roda):

  • neprogresivni prezent (v-eexa)
  • nedavna prošlost (v-eexin)
  • posvjedočena prošlost (v-eexira)
  • perfekt (v-axna)
  • davna prošlost (v-axniera)
  • imperfekt (v-eexara)
  • futur (v-eexar)
  • progresivni prezent (v-eexaš vu)
  • progresivna prošlost (v-eexaš vara)
  • neposredna budućnost (v-eexar vu)

Ostale riječi

uredi

Sintaksa

uredi

Čečenski je ergativan jezik, tj. subjekt neprijelaznog glagola je u nominativu:

(primjer)

Ako je glagol prijelazan:

Muusaa vieza suuna.
Musa.NOM PREFIKS-voljeti.PREZENT ja.DAT
"Ja volim Musu."

Osnovni red riječi je subjekt-objekt-glagol (SOV).

Rječnik

uredi

Čečenski ima tek oko 3000 izvornih riječi; ostatak su posuđenice iz brojnih jezika: arapskog, perzijskog, turskog i, od ruskog osvajanja Kavkaza, naročito ruskog. Čečenski dijeli osnovni rječnik (u smislu usporednica) sa srodnim jezicima:

Usporednice su nađene (ipak, o ovom ne postoji slaganje svih stručnjaka) s hurijskim i urartskim jezikom, izumrlim jezicima koji su se govorili prije par tisuća godina.

Nekoliko riječi, prikazane s različitim usporednicama:

  • cha´ "1"
  • ši´ "2"
  • qo´ "3"
  • di´ "4"
  • pxi´ "5"
  • yalx "6"
  • worh "7"
  • barh "8"
  • iss "9"
  • itt "10"
  • maalx "sunce"

Poveznice

uredi

Literatura

uredi

Uglavnom postoji literatura na ruskom. Na hrvatskom nije ništa objavljeno. Korisna je gramatika Johanne Nichols i džepni rječnik, koji se scannirani (GIF) mogu naći tražeći na internetu.

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi
Nedovršeni članak Čečenski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Čečenski_jezik&oldid=6870805"