Napulj
»Napoli«, »nogometni klub iz Napulja« i »S.S.C. Napoli« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Napoli (razdvojba).
| Napulj Napoli Nàpule | |
|---|---|
 |
.svg) |
| Regija: | Kampanija |
| Pokrajina: | Napulj (NA) |
| Koordinate: | 40°50′N 14°15′E / 40.833°N 14.250°E |
| Visina: | 17 m |
| Površina: | 117 km2 |
| Stanovništvo: | 968,736 (31. ožujka 2017.[1]) |
| Gustoća stanovništva: | 8.260,73 stan./km2 |
| Poštanski broj: | 80121-80147 |
| Pozivni broj: | 081 |
| ISTAT-broj: | 063049 |
| Svetac zaštitnik: | Sveti Januarije (19. rujna) |
  Napulj Napulj na zemljovidu Italije |
|
| Službena stranica: | www.comune.napoli.it |
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora. Zauzima najveći dio prostranog Napuljskog zaljeva, prostirući se do padina Vezuva i brežuljaka u unutrašnjosti. Napulj je najveći grad južne Italije s oko 920 000 stanovnika, te oko 3 milijuna u širem gradskom području, čime je treći po veličini u Italiji poslije Rima i Milana. To je živahan, slikovit i gusto naseljen mediteranski grad koji je zadnjih godina doživio procvat turizma te se intenzivno razvija u tom pravcu. Kako je uz to i luka, promet je vrlo gust, za strance i kaotičan. Javni prijevoz još uvijek nije na razini potreba grada i njegovih gostiju, no u suradnji sa EU u procesu su izgradnje dodatne trase podzemne željeznice koje će bitno poboljšati prometnu povezanost grada i neposredne okolice, posebice vezu između zračne luke Capodichino sa gradom. Za Napulj se godinama kao karakteristika vezivala jaka lokalna mafija (Camorra), no s vremenom se i ona transformirala pa turisti zapravo ne osjećaju njezino postojanje. Pored službenog talijanskog jezika u gradu se govori i tradicionalni napolitanski jezik. Povijesno središte Napulja uvršteno je 1995. u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.
U Napuljskom zaljevu se nalaze otoci Capri, Procida i Ischia.
Povijest
uredi
Povijest Napulja obiluje usponima i padovima, a u dva navrata bio je prijestolnica kraljevstava. Osnovali su ga drevni Grci između 7. i 6. st. pr. Kr. nazvavši ga Partenopa (po mitskoj sireni, osnivačici grada), a nešto kasnije u njegovoj blizini izgradili su i naselje Nea Polis (grčki: Νέα Πόλις, tj. Novi grad) po kome duguje današnje ime. Grad je bio dio Velike Grčke, a okolica grada je bila poprište velikog sukoba tijekom Drugog punskog rata.
Za rimske vladavine grad je zadržao grčki jezik i originalne običaje, a poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva grad prelazi iz ruke u ruku različitih vladara. Danas se u gradu mogu naći spomenici svih tih bivših perioda vlasti.
Nakon iscrpljujućeg Gotskog rata područjem je zavladalo Bizantsko Carstvo, da bi poslije zavladali Langobardi. U 11. stoljeću osvajaju ga Normani pod vodstvom Roberta Gviskara, te slijede Nijemci (Hohenštaufovci), Anžuvinci od 8. do polovine 15. stoljeća, Aragon, Španjolska i naposljetku Burboni od 18. stoljeća do ujedinjenja Italije. Tada je Napulj postao glavni grad Kraljevstva Dvije Sicilije, a postao je i glavni grad Napuljskog Kraljevstva.[2] U 17. stoljeću Napulj je s 300.000 stanovnika po veličini bio drugi grad u Europi (poslije Pariza). Bourbonska vladavina ostavila je velebne građevine poput Kraljevske palače na Capodimonteu, gdje se danas nalazi bogati muzej.
Znamenitosti
uredi| Povijesno središte Napulja | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Italija |
| Godina uvrštenja | 1995. (19. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:726 |
Povijesno središte Napulja (centro storico) uvršteno je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Iako je jedan od najljepših gradova u Europi i bogat spomenicima koja svjedoče o njegovoj bogatoj prošlosti, sve do nedavno zaobilazio ga je masovni turizam jer su se više posjećivali obližnji atraktivni lokaliteti u podnožju Vezuva, Herkulanej (Ercolano) i Pompeji (Pompei), mjesta koje je u 1. stoljeću zatrpao vulkanski pepeo tijekom velike erupcije Vezuva.
Unutar grada postoje mnoga atraktivna mjesta, poput brojnih dvoraca:
- Novi dvorac (Castel Nuovo ili Maschio Angioino) u samom središtu grada; na popisu svjetske baštine. Castel Nuovo je svjedočio mnogim povijesnim vjerskim događajima: godine 1294., papa Celestin V. je abdicirao u dvorani dvorca, nakon čega je opet tu, kardinalskim kolegijumom izabran papa Bonifacije VIII.
- Normanski Castel dell'Ovo (Dvorac od jajeta) izgrađen je preko rimske utvrde iz 5 st. na otoku Megarides, na kojemu su Grci iz Cumae osnovali prvo naselje.
- Dvorac Capuano
- Dvorac sv. Elma (Castel Sant'Elmo) je zvjezdolikog tlocrta, a izgrađen je 1329. godine.
Najvažniji trg je Trg plebiscita (Piazza del Plebiscito) koji je započeo bonapartski kralj Joachim Murat, a završio burbonski kralj Ferdinand IV. Napuljski. Dio trga na istoku čini i Kraljevska palača, a na zapadu crkva sv. Franje Paolskog (San Francesco di Paola) čije se kolonade protežu na obje strane. U blizini je i Kazalište sv. Karla (Teatro di San Carlo) koje je najveća operna kuća u Italiji i najstarija aktivna opera u Europi; osnovana 1737. godine. U Napulju je već 1224. osnovano sveučilište.
Nacionalni arheološki muzej posjeduje najveću i najbogatiju kolekciju rimskih umjetnina (iz Pompeja i Herkulaneja), ali i zbirku djela iz stare Grčke i renesanse.
Muzej Capodimonte, bivša palača Capodimonte, posjeduje jednu od najvažnijih zbirki slikarstva u Italiji s djelima umjetnika od 13. do 18. st. (Simone Martini, Rafael, Tizian, Caravaggio, El Greco, Jusepe de Ribera, Luca Giordano i dr.), i zbirkom djela porculanske tvornice Capodimonte.
Ostali muzeji su: Certosa di San Martino (bivši samostan, a sada muzej Burbonaca), Željeznički muzej Pietrarsa s najstarijom lokomotivom u Italiji, Villa Pignatelli i Palazzo Como, te nacionalna knjižnica Biblioteca Nazionale Vittorio Emanuele III.
Od svih katoličkih crkava (oko 28) napuljske nadbiskupije najvažnija je Napuljska katedrala u kojoj se svake godine 19. rujna održava svečanost čuda sv. Januarija (San Gennaro), zaštitnika grada.
Posebnu atrakciju grada čine mnogobrojni iskopi, podzemni prolazi i katakombe od kojih se ističu:
- Podzemni Napulj (Napoli Sotteranea) – "grad ispod grada", obuhvaća i akvadukte iz doba starih Grka, nadograđenih u doba vladavine Rimljana; glavni ulaz se nalazi na trgu San Gaetano u starom središtu grada
- Burbonska galerija (Galleria Borbonica) – dio podzemnog grada južnije od starog centra, nedaleko Trga plebiscita, moguć pristup sa dva različita ulaza
- Katakombe sv. Januarija (Catacombe di San Gennaro) – otkrivene za javnost relativno nedavno, nalaze se u neposrednoj blizini muzeja i kraljevske palače Capodimonte
-
Staro središte Napulja ispred Novog grada -
Dvorac dell'Ovo (u prijevodu jajoliki) -
Crkva sv. Dominika (Chiesa di San Domenico Maggiore) -
Napuljska katedrala Gospina Uzašašća (Duomo di Santa Maria Assunta) -
Crkva sv. Franje Paolskog na trgu Plebiscita
2.JPG)
Sport
uredi
Nogomet je daleko najpopularniji sport u Napulju, koji su donijeli Englezi na samom početku 20. stoljeća[3] i koji se duboko ukorijenio u lokalnu kulturu. Nogomet se igra na svim razinama, od ulične djece (scugnizzi) i amaterskih klubova do profesionalaca. Najpoznatiji klub je SSC Napoli iz prve talijanske lige Serie A, koji igra na stadionu Stadio Diego Armando Maradona.[4] Napoli je osvojio talijansko prvenstvo (Scudetto) 3 puta (1986./87. i 1989./90.[5], kada je za klub igrao Diego Maradona te 2022./23.), ali i Kup UEFA (1988./89.).[6]
Osobitosti
urediNapulj se smatra domovinom pizze, a najstarija pizzeria u gradu datira iz 1830. godine. Veliki dio napolitanske kulture je vezan za glazbu, uključujući izum romantične gitare i madoline, te velikog doprinosa operi i narodnoj umjetnosti. Od osoba koje simboliziraju Napulj ističu se svetac zaštitnik sv. Januarije (San Gennaro), Pulcinella i sirena Partenope iz grčkog epa Odiseje.
Slavne osobe rođene u Napulju su:
- Publije Papinije Stacije (45. – 96.), pjesnik
- Papa Bonifacije V. († 625.)
- Papa Urban VI. (1318. – 1389.)
- Papa Bonifacije IX. (1356. – 1404.)
- Kralj Alfons II. Napuljski (1448. – 1495.)
- Giambattista Marino (1569. – 1625.), pjesnik
- Giambattista Vico (1668. – 1744.), filozof
- Domenico Scarlatti (1685. – 1757.), skladatelj
- Ferdinand I. (1751. – 1825.), kralj Dviju Sicilija
- Vincenzo Gemito (1852. – 1929.), kipar
- Viktor Emanuel III. (1869. – 1947.), kralj Italije, Etiopije i Albanije
- Enrico Caruso (1873. – 1921.), operni pjevač
- Umberto Nobile (1885. – 1978.), istraživač
- Toto' (1898. – 1967.), filmski glumac
- Giorgio Napolitano (1925. – ), političar i bivši predsjednik Italije
- Sophia Loren (1934. – ), filmska glumica
- Pino Daniele (1955. – 2015.), glazbenik (kantautor)
- Fabio Cannavaro (1973. – ), nogometaš
- Massimiliano Rosolino (1978. – ), plivač (olimpijski pobjednik)
Gradovi prijatelji
uredi
|
|
|
Bilješke
uredi- ↑ Dato Istat Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. srpnja 2018. (Wayback Machine), popis stanovništva 28. veljače 2017. (tal.) Pristupljeno 3. kolovoza 2017.
- ↑ Napuljsko Kraljevstvo bilo je jedino poslije Rima, i uz Jeruzalem, a gdje je ime kraljevstva bilo isto kao ime glavnog grada.
- ↑ Pietro Gentile i Valerio Rossano, Povijest kluba Napoli. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. srpnja 2007. Pristupljeno 13. rujna 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Official: Stadio Diego Armando Maradona. Football Italia. 4. prosinca 2020.
- ↑ Povijest. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. kolovoza 2007. Pristupljeno 13. rujna 2009.
- ↑ publisher=CalcioNapoliNet.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. kolovoza 2007. Pristupljeno 13. rujna 2009. Nedostaje uspravna crta:
|title=(pomoć)
Vanjske poveznice
uredi
- Službene stranice grada (tal.)
- Karta Napulja na google maps
- Napulj – vidjeti pa umrijeti na Limun.hr
- Napulj – članci, fotografije i video prilozi Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. studenoga 2009. (Wayback Machine) na Javno.com