Prijeđi na sadržaj

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Izvor: Wikipedija
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Predsjednik Dario Hrebak
Potpredsjednici Mirko Budiša
Josip Grivec
Lada Terzić
Ivan Žeko
Predsjednik Središnjeg vijeća Zlatko Aga
Predsjednik Nadzornog odbora Mario Samodol
Osnivač Dražen Budiša
Slavko Goldstein
Vlado Gotovac
Osnovana 20. svibnja 1989.
Sjedište Trg Nikole Šubića Zrinskog 17/1, Zagreb
Država djelovanja Hrvatska
Podmladak Mladi hrvatski liberali
Broj članova 17.000[1]
Ideologija konzervativni liberalizam
povijesno:
socijalni liberalizam
Politički položaj centar – desni centar
Međunarodna skupina Liberalna internacionala
Skupina u Europskom parlamentu Savez liberala i demokrata za Europu
Sabor
2 / 151
Europski parlament
0 / 11
Službene boje      žuta
Službena stranica

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), hrvatska je liberalna parlamentarna politička stranka te ujedno i najstarija politička stranka u Republici Hrvatskoj, osnovana u svibnju 1989. Temeljna načela stranke su socijalna zaštita i pravna sloboda pojedinca, liberalna demokracija i sloboda tržišta.[2] Osnivači stranke su Vlado Gotovac i Ivo Goldstein, a suosnivač, najznačajniji i najdugovječniji predsjednik bio je Dražen Budiša. Trenutačni predsjednik stranke je Dario Hrebak. Od 2013. stranka je članica Saveza liberala i demokrata za Europu.

Stranka je po prvi puta ušla u vladajuću većinu 2000., podržavajući Račanov SDP (2000. – 2002.[3]). Na idućim izborima, održanima 2003., stranka je podržala Ivu Sanadera i HDZ-ovu Vladu (2003. – 2011.), a zatim i Andreja Plenkovića (od 2016. do danas). Stranka je u posljednjim godinama izgubila značajan dio podrške; na izborima 2000. osvojila je 25 mandata, dok je 2024. osvojila tek dva mandata.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Dana 3. ožujka 1989. u Klubu sveučilišnih nastavnika Sveučilišta u Zagrebu održan je prvi sastanak Inicijativne grupe za osnivanje Hrvatskoga socijalno-liberalnog saveza.[4] HSLS je osnovan u Zagrebu 20. svibnja 1989. godine kao Hrvatski socijalno liberalni savez.[5]

Među osnivačima je bio Velimir Terzić.[6] U okviru tadašnjeg Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH),[7] HSLS je djelovao od 2. listopada 1989., otad je stranka dobila suglasnost za slobodno djelovanje u sklopu SSRNH. HSLS je bio prvom demokratskom političkom strankom osnovanom u Hrvatskoj za vrijeme komunističkoga režima. Nadnevka 24. ožujka 1990.[4] na Godišnjoj skupštini HSLS je promijenio naziv u Hrvatska socijalno-liberalna stranka. Prvi predsjednik Stranke bio je Slavko Goldstein. Dražen Budiša izabran je za predsjednika 1990. godine. Od veljače 1996. do studenoga 1997. godine predsjednik HSLS-a je Vlado Gotovac, a tada je za preds jednika Stranke izabran ponovno Dražen Budiša. Od 2004. do 2006. predsjednik Stranke bio je Ivan Čehok, da bi u veljači 2006., nakon ponovnog ujedinjena s Liberalnom strankom, za predsjednicu bila izabrana Đurđa Adlešič.

Makar je najznačajniju potporu birača (17,71 %) zabilježio na parlamentarnim izborima 1992. godine, najznačajnije razdoblje za HSLS nastupa nakon kolovoza 1998. godine, kada uz financijsku pomoć federalne agencije "USAID" otvara svoj ured u Zagrebu "International Republican Institute" (IRI). Već nakon mjesec dana konzultacija koje IRI provodi sa šest vodećih oporbenih stranaka, a u svrhu "pobjede demokratskih stranaka nad autoritarnim režimom kojega su uspostavili Franjo Tuđman i njegova stranka" (riječi iz kasnijeg izvješća samog IRI-ja) u kolovozu 1998. je sklopljen sporazum da će na narednim parlamentarnim izborima izaći tih šest oporbenih stranaka u dvije izborne koalicije - jednu koju će činiti SDP i HSLS, te drugu koju će činiti HSS, HNS, LS i IDS; ujedno je unaprijed dogovoreno da će se imenovanja na funkcije u budućoj koalicijskoj vlasti dijeliti po ključu 50 posto za SDP, 25 posto za HSLS i 25 posto za preostale četiri stranke.[8] Nije posve jasno zašto je bilo dogovoreno da će SDP dobiti dvostruko više budućih dužnosničkih mjesta (a time i utjecaja u vlasti) od HSLS-a: naime je na parlamentarnim izborima 1995. godine HSLS bio dobio 11,55 %, a SDP skromnijih 8,93 % glasova birača; prije toga je na prethodnim parlamentarnim izborima 1992. godine SDP bio dobio tek 5,52 % glasova, a HSLS čak 17,71 %. Može se pretpostaviti da je dio dogovora bilo zajedničko kandidiranje HSLS-ovog čelnika Dražena Budiše kao kandidata na hrvatskim predsjedničkim izborima 2000.

Nakon političkih poraza dolazi do sukoba s koalicijskim partnerom SDP-om te HSLS 2002. godine izlazi iz koalicijske vlade. Taj korak ne slijede svi saborski zastupnici iz reda HSLS-a; na parlamentarnim izborima 2003. godine HSLS osvaja tek 4,05 % glasova.

Ustrojstvo

[uredi | uredi kôd]

Tijela središnje organizacije na razini Hrvatske su:

  1. Sabor
  2. Predsjedništvo
  3. Središnje vijeće
  4. Nadzorni odbor
  5. Statutarna komisija

Sabor stranke zasjeda svake četiri godine. Sabor se sastoji od izaslanika županijskih organizacija i ogranaka. Oni biraju predsjednika, šest potpredsjednika, te članove Središnjeg vijeća. Središnje vijeće čine 57 članova izabranih na Saboru, saborski zastupnici, predsjednici županijskih vijeća, te dva predstavnika njenog političkog podmlatka Mladih hrvatskih liberala (MHL). Predsjedništvo je izvršno tijelo HSLS-a.

Na razini županije ustrojene su županijske organizacije koje čine županijska vijeća (u Gradu Zagrebu gradsko vijeće), županijske statutarne komisije i županijski nadzorni odbor. Na razini gradova i općina ustrojavaju se ogranci.

Izbori

[uredi | uredi kôd]

HSLS je istaknula kandidate na prvim demokratskim izborima suvremene Hrvatske održane u travnju i svibnju 1990. u sklopu Koalicije narodnog sporazuma

Hrvatski sabor
Izbori U koaliciji sa Broj birača % Broj zastupnika
u saboru 		Promjena Dio Vlade?
(cijela koalicija) (samo HSLS)
1990. KNS 439.372 15,30
3 / 356
 Rast 3 Oporba
1992. 466.356 17,71
14 / 138
 Rast 11 Oporba
1995. 279.245 11,55
12 / 127
 ▼ 2 Oporba
2000. SDP 1.138.318 38,70
25 / 151
 Rast 13 Vlada (do 2002.)
Oporba (od 2002.)
2003. DC 100.335 4,05
2 / 152
 ▼ 23 Potpora vladi
2007. HSS 161.814 6,53
2 / 153
 ▬ Potpora vladi
2011. 72.988 3,10
0 / 151
 ▼ 2 Oporba
2015. HDZ 771.070 34,64
2 / 151
 Rast 2 Potpora vladi
2016. HDZ 695.804 36,56
1 / 151
 ▼ 1 Potpora vladi
2020. HDZ 621.008 37,26
2 / 151
 Rast 1 Potpora vladi
2024. HDZ-HNS-HDS-HSU 729 864 34,42
2 / 151
 ▬ 2 Potpora vladi
Predsjednički izbori
Izbori Kandidat Prvi krug Drugi krug Rezultat
Broj glasova % Broj glasova %
1992. Dražen Budiša 585,535 22.29 (#2) Poraz
1997. Vlado Gotovac 382,630 17.56 (#3) Poraz
2000. Dražen Budiša 741,837 27.71 (#2) 1,125,969 43.99 (#2) Poraz
2005. Đurđa Adlešić 59,725 2.68 (#4) Poraz
2010. Ivo Josipović 640,594 32.42 (#1) 1,339,385 60.26 (#1) Pobjeda
2015. Kolinda Grabar-Kitarović 665,379 37.22 (#2) 1,111,945 50.74 (#1) Pobjeda
2020. Dejan Kovač 18,107 0.95 (#9) Poraz


Europski parlament
Izbori U koaliciji sa Broj birača % Broj zastupnika
u EP-u 		Promjena
(cijela koalicija) (samo HSLS)
2013. HSS 28.646 3,86
0 / 12
 ▬
2014. NF 22.098 2,40
0 / 11
 ▬
2019. 5.876 0,54
0 / 12
 ▬

DIP[9]

Članstvo u međunarodnim organizacijama

[uredi | uredi kôd]

HSLS je prva hrvatska politička stranka koja je postala članica neke od svjetskih krovnih političkih stranaka. Godine 1992. HSLS je, postao pridružena, a 1994. godine punopravna članica Liberalne internacionale (Liberal International, LI), svjetske organizacije liberalno-demokratskih stranaka. Pored nje, HSLS je članica Saveza liberala i demokrata za Europu (Alliance of Liberals & Democrats for Europe Party), skraćeno ALDE, sa sjedištem u Bruxellesu.

Politička akademija

[uredi | uredi kôd]

HSLS osnovao je 5. srpnja 2008. svoju političku zakladu pod nazivom Politička Akademija HSLS-a »Liberalni centar za demokraciju«. Ona je namijenjena obrazovanju svojih članova, a osnovana je po uzoru na već postojeće političke zaklade u Hrvatskoj.[10]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. lipnja 2020. (Wayback Machine)N1, Pristupljeno 8. lipnja 2020.
  2. ↑ Temeljna načela
  3. ↑ Dio članstva HSLS-a je zbog neslaganja sa SDP-om 2002. izašao iz koalicije
  4. ↑ a b Dragan Đurić, Bojan Munjin, Srđan Španović, Stranke u Hrvatskoj, NIRO »Radničke novine«, Zagreb, 1990., ISBN 86-7057-097-1, str. 8. i 211. (24. ožujka 1990.)
  5. ↑ [34 godine od osnutka HSLS-a, prve demokratske stranke u Hrvatskoj| 34 godine od osnutka HSLS-a, prve demokratske stranke u Hrvatskoj]
  6. ↑ Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: Petar Požar, Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0 nevaljani ISBN, str. 309.
  7. ↑ Božidar Novak, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga; Press data, medijska agencija HND-a, Zagreb, 2005., ISBN 953-212-194-3, str. 954.
  8. ↑ "Croatia Closeout Report July 2001 - June 2004", INTERNATIONAL REPUBLICAN INSTITUTE - Agency for International Development, v. osobito str. 1 i 11, pristupljeno 21.9.2014.
  9. ↑ Arhiva izbora Republike Hrvatske. Pristupljeno 6. prosinca 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  10. ↑ Započela edukacija članova HSLS-a (20.7.2008.)

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]


v • u
Političke stranke u Hrvatskom saboru (11. saziv)
Vlada
HDZ • DP
Potpora vladi
DOMiNO • HDS • HNS • HSLS • HSU
Oporba
SDP • MOST • Možemo! • Suverenisti • IDS • HSS • Fokus • GLAS • HSU • Centar • DO i SIP • NPS • PiP
v • u
Političke stranke u Hrvatskom saboru (10. saziv)
Vlada
HDZ • SDSS
Potpora vladi
HDSSB • HDS • HNS • HSLS • NS-R
Oporba
SDP • SD • DP • MOST • Možemo! • Suverenisti • IDS • HSS • Fokus • GLAS • HSU • Centar • IP • NL • RF • OiP
Nedovršeni članak Hrvatska socijalno-liberalna stranka koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_socijalno-liberalna_stranka&oldid=7030070"