Kopar

Kopar
Grb
Osnovni podaci
Regija	Primorska; Obalno-kraška regija
Stanovništvo	23.273 (2005.)
Visina	9,8 m
Koordinate	45°33′43.17″N, 13°43′00″E
Poštanski broj	6000
Registarska oznaka	KP
Službena stranica	koper.si
Karta

Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji. On je sjedište gradske općine Kopar i najveći grad u Primorskoj, jednoj od slovenskih regija. Kopar je, kao i cijeli obalni dio Slovenije, dvojezičan. Leži južno od talijanskog lučkog grada Trsta, i ima 23.273 stanovnika (2005.).

Gradska luka Kopar glavni je čimbenik u gospodarstvu Gradske općine Kopar. Budući da samo jedan posto Slovenije ima izlaz na Jadransko more, utjecaj koji Luka Koper ima i na turizam bio je čimbenik u kojem je Ankaran 2011. godine na referendumu odlučio napustiti općinu i uspostaviti vlastitu. Grad je odredište za brojne sredozemne brodske linije. Kopar je glavno urbano središte slovenske Istre.

Kopar je također jedan od glavnih ulaznih putova u Sloveniju iz Italije, koja leži sjeverno od općine. Glavni prijelaz autoceste je na Spodnjim Škofijama sjeverno od grada Kopra. Autocesta nastavlja prema Rabuieseu i Trstu. Kopar također ima željezničku vezu s glavnim gradom Ljubljanom. Na obali postoji prijelaz kod Lazareta u Lazaretto u općini Milje u tršćanskoj provinciji. Talijanski granični prijelaz poznat je kao San Bartolomeo.

Povijest

Kopar se razvio od malog naselja na otoku u tršćanskom zaljevu. U vrijeme stare Grčke je naselje bilo poznato pod imenom Aegida, dok su ga Rimljani kasnije nazivali Capris, Caprea, Capre ili Caprista.

Pred Langobardima su stanovnici obližnjeg Trsta 568. pobjegli u Kopar. U čast bizantskog cara Justina II. mjestu je ime promijenjeno u Justinopolis.

Postoje tragovi trgovine Kopra s Venecijom još iz 932. godine. U ratu između Venecije i Svetog Rimskog Carstva je Kopar bio na strani Nijemaca. Car Konrad II. je Kopru zauzvrat dodijelio gradske privilegije.

1278. Kopar postaje dio Mletačke Republike i postaje upravni centar venecijanske Istre. Venecijanci ga tada nazivaju Caput Histriae, (glavni (grad) Istre), iz čega je izvedeno i današnje tal. ime grada Capodistria.

Prema popisu stanovništva koji je 1900. provedeno u Austro-Ugarskoj, u Kopru je tada živjelo 7205 govornika talijanskog, 391 slovenskog, 167 hrvatskog i 67 njemačkog jezika.

Kopar, zajedno s cijelom obalom, 1918. potpada pod Italiju, a 1947. postaje dio Slobodnog teritorija Trsta. Nakon njene podjele, 1954. dospijeva u Jugoslaviju.

S nezavisnošču Slovenije 1991. godine Kopar je postao jedina trgovačka luka u Sloveniji.

Religija

Kopar je već od 8. stoljeća bio sjedište biskupije. 1498. je u Kopru rođen kasniji luteranski teolog Pier Paolo Vergerio. U Kopru je od 1536. do 1548. djelovao kao biskup. Kopar 1828. postaje dio tršćanske dijeceze, da bi nakon pripajanja Jugoslaviji ponovo postao samostalna biskupija.

Gospodarstvo

U Kopru su najveći gospodarski subjekti luka (Luka Koper), i Tomos. No, pored njih, u gradu je živa gospodarska aktivnost niza manjih, vitalnih subjekata.

Pored toga, u gradu je razvijen i ljetni turizam.

Šport

Kajak kanu klub Žusterna
FC Koper

Od 1990. održava se međunarodna kajakaška regata Capris.^[1]

Klima

Klima u Kopru je submediteranska (maslinarska klima) koju karakteriziraju duga i vruća ljeta, blage zime i česti vjetrovi - bura, jugo i maestral. Prosječne siječanjske temperature u Kopru su više nego u većem dijelu Slovenije i iznose više od 4 °C, dok su prosječne srpanjske temperature veće od 22 °C. More je najhladnije u veljači (8°C), a najtoplije u kolovozu (24 °C). Najviše oborina padne u jesen. Najjači udari bure dosežu brzinu i do 200 km/h, što stanovnicima može stvoriti neugodnosti. Također, ozbiljnije neugodnosti mogu se dogoditi s pojavom tramontane, koja je tipična za ovo područje Slovenije.

Klimatološki srednjaci za Kopar
mjesec	sij	velj	ožu	tra	svi	lip	srp	kol	ruj	lis	stu	pro	godina
srednji maksimum, °C	9	10	13	17	22	26	29	29	24	19	14	10	19
srednja dnevna temperatura, °C	4	5	8	12	17	21	23	22	18	10	9	6	13
srednji minimum, °C	1	0	3	7	11	15	17	17	13	10	6	2	9
oborine, mm	60	54	62	66	75	86	56	86	118	112	106		1.113
Izvor: Agencija Republike Slovenije za okolje (ARSO)