Prijeđi na sadržaj

Kristadelfijanci

Izvor: Wikipedija
Kristadelfijanska kapela u gradu Bath, u provinciji Somerset u jugozapadnoj Engleskoj.

Kristadelfijanci (braća i sestre u Kristu) kršćani koji ne vjeruju u sveto Trojstvo. Denominacija je osnovana u SAD-u (1848), a zatim u Velikoj Britaniji (1849) od strane liječnika Johna Thomasa. Sada ima članove i crkve koje se nazivaju eklezije, širom svijeta. Po neslužbenim procjenama Kristadelfijanaca ima širom svijeta oko 60.000.[1] Procjena stanovništva: Velika Britanija (18.000), Australija (9987), Malawi (7000), Mozambik (5300), Sjedinjene Američke Države (6.500), Kanada (3375), Novi Zeland (1.782), Kenija (1700), Indija (1300), Tanzanija (1.000), Filipini (1.000). Ukupno oko 55~60.000.

Vjerovanja

[uredi | uredi kôd]
  • Biblija (Sveto Pismo) je nadahnuta Božja riječ
  • Isus Krist je Sin Božji ali ne i Bog i nije postojao prije rođenja .
  • Krist će se vratiti na zemlju i uspostaviti Kraljevstvo Božje na zemlji
  • Smrt je nesvjesno stanje –poriču besmrtnost duše i vjeruju u uslovljenu besmrtnost.
  • Pakao znači jednostavno grob.
  • Krštenje je ispravno potpunim uranjanjem u vodu.
  • Sveti Duh nije osoba već sila Božja.
  • Sotona nije osoba već personifikacija i simbol ljudske slabosti. Vjerovanje o Sotoni je jedinstveno u odnosu na druge kršćanske grupe.[2][3]

Osnovne doktrinalne teme i vjerovanja opisana su detaljnije u knjizi Osnove Biblije objavljene na preko 40 jezika.[4]

Zajednica

[uredi | uredi kôd]

Kristadelfijanci se sastaju redovno da blaguju kruh (euharistiju) u spomen na Isusovu smrt. Sastanci se održavaju po kućama ili malim salama za sastanke. Njihove službe su jednostavne i nalikuju sastancima kršćana prvog stoljeća. Oni nemaju centralno vodstvo i svaka crkva (eklezija) je autonomna, ali sve lokalne zajednice u Velikoj Britaniji podržavaju biblijske Misija za propovijedanje u Europi.

Kristadelfijanci imaju dugu povijest odbijanja službe u vojsci.[5][6]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]