Prijeđi na sadržaj

Kulturologija

Izvor: Wikipedija

Kulturologija ili znanost o kulturi je grana društvenih znanosti koja se bavi znanstvenim razumijevanjem, opisom, analizom i predviđanjem kultura u cjelini. Dok su etnologija i antropologija proučavale različite kulturne prakse uključujući različite aspekte: sociološke, psihološke itd., ipak disciplina je usmjerena isključivo na kulturne aspekte.[1]

U Rusiji

[uredi | uredi kôd]

Pojam kulturologije (ruski: культурология), kao interdisciplinarne grane humanističkih znanosti, može se pratiti u Sovjetskom Savezu od kasnih 1960-ih i povezati s radom Mihaila Bahtina, Alekseja Loseva, Sergeja Averinceva, Georgija Gačeva, Jurija Lotmana, Vjačeslava Ivanova, Vladimira Toporova i drugih.[2] Ova vrsta istraživanja dovela je u pitanje marksistički društveno-politički pristup kulturi.

Između 1980. i 1990. kulturologija je dobila službeno priznanje u Rusiji i legalizirana je kao oblik znanosti i predmet studija u institucijama visokog obrazovanja. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, uveden je na popis specijalnosti za koje se mogu dodijeliti znanstveni stupnjevi Višeg povjerenstva za ovjeru u Rusiji i danas je predmet proučavanja tijekom prve godine na institucijama visokog obrazovanja i srednjim školama.[3]

Ostale upotrebe

[uredi | uredi kôd]

U anglofonim suvremenim društvenim znanostima riječ kulturologija skovao je američki antropolog Leslie White, koji ju je definirao kao područje znanosti posvećeno proučavanju kulture i kulturnih sustava.[4][5] White primjećuje da je kulturologija ranije bila poznata kao "znanost o kulturi" kako ju je definirao engleski antropolog Edward Burnett Tylor u svojoj knjizi Primitive Culture iz 1872.[1] White također primjećuje da je on uveo ovaj pojam 1939. godine, a po prvi put se pojam pojavio u engleskim rječnicima 1954. On također napominje da je odgovarajući njemački pojam Kulturwissenschaft uveo Wilhelm Ostwald 1909.[1]

Slijedeći Whitea, filozof znanosti Mario Bunge definirao je kulturologiju kao sociološko, ekonomsko, političko i povijesno proučavanje konkretnih kulturnih sustava. Za "sinkroničku kulturologiju" se kaže da se podudara s antropologijom, sociologijom, ekonomijom i političkom ideologijom kultura. Nasuprot tome, "dijakronijska kulturologija" je sastavnica povijesti. Prema Bungeu, "znanstvena kulturologija" također se razlikuje od tradicionalnih kulturnih studija jer su potonji često djelo idealističkih književnih kritičara ili pseudofilozofa neupućenih u znanstvenu metodu i nekompetentnih u proučavanju društvenih činjenica i konkretnih društvenih sustava.[6]

Bungeov sustavni i materijalistički pristup proučavanju kulture iznjedrio je niz novih polja istraživanja u društvenim znanostima. Fabrice Rivault, na primjer, bio je prvi znanstvenik koji je formalizirao i predložio međunarodnu političku kulturologiju kao potpolje međunarodnih odnosa kako bi razumio globalni kulturni sustav, kao i njegove brojne podsustave, i objasnio kako kulturne varijable stupaju u interakciju s politikom i ekonomijom na utjecati na svjetske poslove.[7] Ovaj znanstveni pristup radikalno se razlikuje od kulturalizma, konstruktivizma i kulturnog postmodernizma jer se temelji na logici, empirizmu, sistemizmu i pojavnom materijalizmu.[8] Međunarodnu političku kulturologiju proučavaju znanstvenici diljem svijeta.[9][10]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Leslie A. White. 21. studenoga 1958. Culturology. Science. New Series. 128 (3334): 1246. doi:10.1126/science.128.3334.1246.a. JSTOR 1754562
  2. Mikhail Epstein, Transcultural Experiments: Russian and American Models of Creative Communication. New York: St. Martin's Press (Scholarly and Reference Division), 1999, Chapter 1: From Culturology to Transculture
  3. specialtiesArhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2007. (Wayback Machine)
  4. White, L. (1959). The Evolution of Culture: The Development of Civilization to the Fall of Rome. McGraw-Hill, New York.
  5. White, Leslie, (1975) "The Concept of Cultural Systems: A Key to Understanding Tribes and Nations, Columbia University, New York
  6. Bunge, Mario, (1998) Social Science Under Debate, Toronto: University of Toronto Press
  7. CULTUROLOGY - Definition - A Scientific Approach to the Study of Culture. culturologia.webnode.com. Pristupljeno 22. rujna 2021.
  8. Bunge, Mario, (2009) Political Philosophy - Fact, Fiction and Vision, Transaction Publishers, New Brunswick
  9. Xintian, Yu (2005) "Cultural Factors In International Relations", Chinese Philosophical Studies.Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. travnja 2010. (Wayback Machine)
  10. Xintian, Yu (2009),"Combining Research on Cultural Theory and International Relations"

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]