Prijeđi na sadržaj

Popis kemijskih elemenata

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Sljedeća tablica sadrži popis od 118 poznatih kemijskih elemenata:

Popis

[uredi | uredi kôd]
Atomski broj Simbol Kemijski element Podrijetlo imena[1] Skupina Perioda Atomska težina Gustoća
 Talište Ključna točka Toplina Neg[1] Zastupljenost
 
-999 !a !a !a -999 -999 -999 -999 -999 -999 -999 -999 -999
1 H Vodik sastoji se od grčki elemenata hidro- i -gen što znači 'koji tvori vodu' 1 1 1.008[2] [3] [4] [5] 0,00008988 14.01 20.28 14 304 2.20 1400
2 He Helij grčka riječ helios, 'sunce' 18 1 4.002602(2)[6] [7] 0,0001785 0,95[8] 4.22 5.193 – 0,008
3 Li Litij grčka riječ lithos, 'kamen' 1 2 6.94[9] [10] [11] [12] [13] 0,534 453,69 1560 3,582 0,98 20
4 Be Berilij beril, mineral 2 2 9.012182(3) 1,85 1560 2742 1 825 1,57 2.8
5 B Bor boraks, mineral 13 2 10,81[14] [15] [16] [17] 2.34 2349 4200 1.026 2.04 10
6 C Ugljik latinski riječ carbo, 'karkol' 14 2 12.011[18] [19] [20] 2.267 3800 4300 0,709 2,55 200
7 N Dušik od grčkih riječi "nitron" i "-gen" sa značenjem "koji tvori kalijev nitrat" 15 2 14.007[21] [22] [23] 0,0012506 63,15 77,36 1.04 3.04 19
8 O Kisik od grčkog "oxy-", što znači "oštar" i "kiselina", i "-gen", što znači "tvori kiselinu" 16 2 15,999[24] [25] [26] 0,001429 54,36 90,20 0,918 3.44 461000
9 F Fluor od latinskog "fluer", "teče" 17 2 18.9984032(5) 0,001696 53,53 85,03 0,824 3,98 585
10 Ne Neon od grčke riječi "neos", što znači "novo" 18 2 20.1797(6)[27] [28] 0,0008999 24.56 27.07 1.03 – 0,005
11 Na Natrij iz engleske riječi soda (natrij na latinskom) 1 3 22.98976928(2) 0,971 370,87 1156 1.228 0,93 23600
12 Mg Magnezij Magnezija, okrug istočne Tesalije u Grčkoj 2 3 24.305[29] 1.738 923 1363 1.023 1.31 23300
13 Al Aluminij aluminij, spoj (izvorno aluminij) 13 3 26.9815386(8) 2,698 933.47[2] 2792 0,897 1,61 82300
14 Si Silicij od latinske riječi silex, (originalno silicium) 14 3 28.085[30] [31] 2.3296 1687 3538 0.705 1.9 282000
15 P Fosfor od grčke riječi "fosforos", "svjetlonosni" 15 3 30.973762(2) 1,82 317,30 550 0,769 2.19 1050
16 S Sumpor latinski: phoosphoros, 'sumpor' 16 3 32.06[32] [33] [34] 2.067 388,36 717,87 0,71 2,58 350
17 Cl Klor grčka riječ chloros, 'zelenkasto žuta' 17 3 35.45[35] [36] [37] [38] 0,003214 171,6 239.11 0,479 3.16 145
18 Ar Argon grčka riječ "argos", "tašt" 18 3 39.948(1)[39] [40] 0,0017837 83,80 87,30 0,52 – 3.5
19 K Kalij nova latinska riječ potassa, (kalij na latinskom) 1 4 39.0983(1) 0,862 336,53 1032 0,757 0,82 20900
20 Ca Kalcij latinska riječ "calx", "vapno" 2 4 40.078(4)[41] 1,54 1115 1757 0,647 1 41500
21 Sc Skandij Scandia, latinski naziv za Skandinaviju 3 4 44.955912(6) 2,989 1814 3109 0,568 1.36 22
22 Ti Titan Titani, sinovi božice Zemlje u grčkoj mitologiji 4 4 47.867(1) 4.54 1941 3560 0,523 1,54 5650
23 V Vanadij Vanadis, stari nordijski naziv za skandinavsku božicu Freyju 5 4 50.9415(1) 6.11 2183 3680 0,489 1,63 120
24 Cr Krom grčka riječ "chroma", "boja" 6 4 51.9961(6) 7.15 2180 2944 0,449 1,66 102
25 Mn Mangan izvedeno od "magnesia negra", vidi magnezij 7 4 54.938045(5) 7,44 1519 2334 0,479 1,55 950
26 Fe Željezo ferrum na latinskom 8 4 55.845(2) 7,874 1811 3134 0,449 1,83 56300
27 Co Kobalt njemačka riječ Kobold, 'goblin' 9 4 58.933195(5) 8,86 1768 3200 0,421 1,88 25
28 Ni Nikal Nikal, nestašni duh iz mitologije njemačkog rudara 10 4 58.6934(4) 8,912 1728 3186 0,444 1,91 84
29 Cu Bakar latinski cuprum 11 4 63.546(3)[42] 8,96 1357.77[2] 2835 0,385 1.9 60
30 Zn Cink njemačka riječ "Zinke" = zub ili zubac 12 4 65.38(2) 7.134 692,88 1180 0,388 1,65 70
31 Ga Galij Gallia, latinski naziv za Francusku 13 4 69.723(1) 5,907 302.9146 2477 0,371 1,81 19
32 Ge Germanij Germania, latinski naziv za Njemačku 14 4 72.630(8) 5,323 1211,40 3106 0,32 2.01 1.5
33 As Arsen latinski arsenicum 15 4 74.92160(2) 5,776 1090 [43] 887 0,329 2.18 1.8
34 Se Selen grčka riječ "selene", "mjesec" 16 4 78,96(3)[44] 4,809 453 958 0,321 2,55 0,05
35 Br Brom grčka riječ "bromos", "dah" 17 4 79.904[45] 3.122 265,8 332,0 0,474 2,96 2.4
36 Kr Kripton grčka riječ kryptos, 'skriven' 18 4 83.798(2)[46] [47] 0.003733 115.79 119.93 0.248 3 1×10−4
37 Rb Rubidij latinska riječ rubidus, 'duboko crven' 1 5 85.4678(3)[48] 1.532 312.46 961 0.363 0.82 90
38 Sr Stroncij Strontian, mali grad u Škotskoj 2 5 87.62(1)[49] [50] 2.64 1050 1655 0.301 0.95 370
39 Y Itrij Ytterby, Švedska 3 5 88.90585(2) 4.469 1799 3609 0.298 1.22 33
40 Zr Cirkonij njemačka riječ Zirkoon, 'cirkon' 4 5 91.224(2)[51] 6.506 2128 4682 0.278 1.33 165
41 Nb Niobij Nioba, kći kralja Tantala iz grčke mitologije 5 5 92.90638(2) 8.57 2750 5017 0.265 1.6 20
42 Mo Molibden grčka riječ molybdos sa značenjem 'olovo' 6 5 95.96(2)[52] 10.22 2896 4912 0.251 2.16 1.2
43 Tc Tehnecij grčka riječ tekhnètos sa značenjem 'umjetni' 7 5 [98][53] 11.5 2430 4538 – 1.9 ~ 3×10−9
44 Ru Rutenij Rutenija, novo latinsko ime za Rusiju 8 5 101.07(2)[54] 12.37 2607 4423 0.238 2.2 0.001
45 Rh Rodij grčka riječ rhodos, sa značenjem 'sa bojom ruže' 9 5 102.90550(2) 12.41 2237 3968 0.243 2.28 0.001
46 Pd Paladij nedavno otkriveni asteroid Palas, koji se svojevremeno smatrao planetom 10 5 106.42(1)[55] 12.02 1828.05 3236 0.244 2.2 0.015
47 Ag Srebro argentum u latinskom 11 5 107.8682(2)[56] 10.501 1234.93[2] 2435 0.235 1.93 0.075
48 Cd Kadmij novolatinska riječ cadmia, za kralja Kadmo 12 5 112.411(8)[57] 8.69 594.22 1040 0.232 1.69 0.159
49 In Indij indigo 13 5 114.818(1) 7.31 429.75 2345 0.233 1.78 0.25
50 Sn Kositar stannum u latinskom 14 5 118.710(7)[58] 7.287 505.08 2875 0.228 1.96 2.3
51 Sb Antimon od grčkog anti, 'protiv', i monos, 'sam' (stibium u latinskom) 15 5 121.760(1)[59] 6.685 903.78 1860 0.207 2.05 0.2
52 Te Telur latinska riječ tellus, 'zemlja' 16 5 127.60(3)[60] 6.232 722.66 1261 0.202 2.1 0.001
53 I Jod francuska riječ iode (po grčkom ioeides, 'ljubičast') 17 5 126.90447(3) 4.93 386.85 457.4 0.214 2.66 0.45
54 Xe Ksenon grčka riječ xenos, 'čudan' 18 5 131.293(6)[61] [62] 0.005887 161.4 165.03 0.158 2.6 3×10−5
55 Cs Cezij latinska riječ caesius, 'plavo nebo' 1 6 132.9054519(2) 1.873 301.59 944 0.242 0.79 3
56 Ba Barij grčka riječ barys, 'težak' 2 6 137.327(7) 3.594 1000 2170 0.204 0.89 425
57 La Lantan grčka riječ lanthanein, 'ležati skriven' 6 138.90547(7)[63] 6.145 1193 3737 0.195 1.1 39
58 Ce Cerij nedavno otkriveni asteroid Ceres, koji se svojevremeno smatrao planetom 6 140.116(1)[64] 6.77 1068 3716 0.192 1.12 66.5
59 Pr Praseodimij grčke riječ praseios didymos sa značenjem 'zeleni blizanac' 6 140.90765(2) 6.773 1208 3793 0.193 1.13 9.2
60 Nd Neodimij grčke riječi neos didymos sa značenjem 'novi blizanac' 6 144.242(3)[65] 7.007 1297 3347 0.19 1.14 41.5
61 Pm Prometij Prometej iz grčke mitologije koji je ukrao vatru od bogova i dao je ljudima 6 [145][66] 7.26 1315 3273 – 1.13 2×10−19
62 Sm Samarij Samarskit, ime minerala iz koga je prvobitno izoliran 6 150.36(2)[67] 7.52 1345 2067 0.197 1.17 7.05
63 Eu Europij Europa 6 151.964(1)[68] 5.243 1099 1802 0.182 1.2 2
64 Gd Gadolinij Johan Gadolin, kemičar, fizičar i mineralog 6 157.25(3)[69] 7.895 1585 3546 0.236 1.2 6.2
65 Tb Terbij Ytterby u Švedskoj 6 158.92535(2) 8.229 1629 3503 0.182 1.2 1.2
66 Dy Disprozij grčka riječ dysprositos, 'do koga se teško dolazi' 6 162.500(1)[70] 8.55 1680 2840 0.17 1.22 5.2
67 Ho Holmij Holmia, novo latinsko ime za Stockholm 6 164.93032(2) 8.795 1734 2993 0.165 1.23 1.3
68 Er Erbij Ytterby, Švedska 6 167.259(3)[71] 9.066 1802 3141 0.168 1.24 3.5
69 Tm Tulij Thule, antičko ime za Skandinaviju 6 168.93421(2) 9.321 1818 2223 0.16 1.25 0.52
70 Yb Iterbij Ytterby, Švedska 6 173.054(5)[72] 6.965 1097 1469 0.155 1.1 3.2
71 Lu Lutecij Lutetia, latinsko ime za Pariz 3 6 174.9668(1)[73] 9.84 1925 3675 0.154 1.27 0.8
72 Hf Hafnij Hafnia, novo latinsko ime za Kopenhagen 4 6 178.49(2) 13.31 2506 4876 0.144 1.3 3
73 Ta Tantal Kralj Tantal, otac Niobe iz grčke mitologije 5 6 180.94788(2) 16.654 3290 5731 0.14 1.5 2
74 W Volfram švedska riječ tung sten, 'teški kamen' (W dolazi od wolfram, starog imena minerala volframita) 6 6 183.84(1) 19.25 3695 5828 0.132 2.36 1.3
75 Re Renij Rhenus, latinsko ime za reku Rajnu 7 6 186.207(1) 21.02 3459 5869 0.137 1.9 7×10−4
76 Os Osmij grčka riječ osmè, sa značenjem 'miris' 8 6 190.23(3)[74] 22.61 3306 5285 0.13 2.2 0.002
77 Ir Iridij Irida, grčka boginja duge 9 6 192.217(3) 22.56 2719 4701 0.131 2.2 0.001
78 Pt Platina španjolska riječ platina, sa značenjem 'malo srebro' 10 6 195.084(9) 21.46 2041.4[2] 4098 0.133 2.28 0.005
79 Au Zlato aurum u latinskom 11 6 196.966569(4) 19.282 1337.33[2] 3129 0.129 2.54 0.004
80 Hg Živa novo latinsko ime mercurius, dato po rimskom bogu (Hg dolazi od bivšeg imena hydrargyrum, od grčkog hydr-, 'voda', i argyros, 'srebro') 12 6 200.592(3) 13.5336 234.43 629.88 0.14 2 0.085
81 Tl Talij grčka riječ thallos, 'zelena grančica' 13 6 204.38[75] 11.85 577 1746 0.129 1.62 0.85
82 Pb Olovo plumbum u latinskom 14 6 207.2(1)[76] [77] 11.342 600.61 2022 0.129 1.87 14
83 Bi Bizmut njemačka riječ: Wismut, od „weiß Masse” 'bijela masa' 15 6 208.98040(1)[78] 9.807 544.7 1837 0.122 2.02 0.009
84 Po Polonij Polonia, novo latinsko ime za Poljsku 16 6 [209][79] 9.32 527 1235 – 2.0 2×10−10
85 At Astat grčka riječ astatos, 'nestabilan' 17 6 [210][80] 7 575 610 – 2.2 3×10−20
86 Rn Radon od radium, pošto je prvobitno detektiran kao emisija iz radija tijekom radioaktivnog raspada 18 6 [222][81] 0.00973 202 211.3 0.094 2.2 4×10−13
87 Fr Francij Francia, novo latinsko ime za Francusku 1 7 [223][82] 1.87 300 950 – 0.7 ~ 1×10−18
88 Ra Radij latinska riječ radius, 'zrak' 2 7 [226][83] 5.5 973 2010 0.094 0.9 9×10−9
89 Ac Aktinij grčka riječ aktis, 'zrak' 7 [227][84] 10.07 1323 3471 0.12 1.1 5.5×10−10
90 Th Torij Thor, skandinavski bog grmljavine 7 232.03806(2)[85] [86] 11.72 2115 5061 0.113 1.3 9.6
91 Pa Protaktinij grčka riječ protos, 'prvi', i aktinij, koji se formira putem radioaktivnog raspada protaktinija 7 231.03588(2)[87] 15.37 1841 4300 – 1.5 1.4×10−6
92 U Uranij Uran, sedmi planet u Sunčevu sustavu 7 238.02891(3)[88] 18.95 1405.3 4404 0.116 1.38 2.7
93 Np Neptunij Neptun, osmi planet u Sunčevu sustavu 7 [237][89] 20.45 917 4273 – 1.36 ≤ 3×10−12
94 Pu Plutonij Pluton, patuljasti planet u Sunčevu sustavu 7 [244][90] 19.84 912.5 3501 – 1.28 ≤ 3×10−11
95 Am Americij Amerika, element je prvobitno sintetiziran na tom kontinentu, po analogiji s europijem 7 [243][91] 13.69 1449 2880 – 1.13 ~ 10−27
96 Cm Kirij Pierre Curie, fizičar, i Marie Curie, fizičarka i kemičarka, imenovan po ovim velikim znanstvenicima po analogiji s gadolinijem 7 [247][92] 13.51 1613 3383 – 1.28 ~ 10−32
97 Bk Berkelij Berkeley, Kalifornija, mjesto gdje je element prvi put sintetiziran, po analogiji s terbijem 7 [247][93] 14.79 1259 2900 – 1.3 ~ 0
98 Cf Kalifornij Kalifornija, gdje je element prvi put sintetiziran 7 [251][94] 15.1 1173 (1743)[95] – 1.3 ~ 0
99 Es Ajnštajnij Albert Einstein, fizičar 7 [252][96] 8.84 1133 (1269)[97] – 1.3 0 [98]
100 Fm Fermij Enrico Fermi, fizičar 7 [257][99] – (1125)[100] – – 1.3 0 [101]
101 Md Mendelevij Dmitrij Mendeljejev, kemičar i izumitelj 7 [258][102] – (1100)[103] – – 1.3 0 [104]
102 No Nobelij Alfred Nobel, kemičar, inženjer, pronalazač i proizvođač oružja 7 [259][105] – (1100)[106] – – 1.3 0 [107]
103 Lr Lorensij Ernest Orlando Lawrence, fizičar 3 7 [266][108] – (1900)[109] – – 1.3 0 [110]
104 Rf Raderfordij Ernest Rutherford, kemičar i fizičar 4 7 [267][111] (23.2)[112] (2400)[113] (5800)[114] – – 0 [115]
105 Db Dubnij Dubna, Rusija 5 7 [268][116] (29.3)[117] – – – – 0 [118]
106 Sg Siborgij Glenn T. Seaborg, znanstvenik 6 7 [269][119] (35.0)[120] – – – – 0 [121]
107 Bh Borij Niels Bohr, fizičar 7 7 [270][122] (37.1)[123] – – – – 0 [124]
108 Hs Hasij Hessen, Njemačka, gdje je element prvi put sintetiziran 8 7 [269][125] (40.7)[126] – – – – 0 [127]
109 Mt Majtnerij Lise Meitner, fizičar 9 7 [278][128] (37.4)[129] – – – – 0 [130]
110 Ds Darmštatij Darmstadt, Njemačka, gdje je element prvi put sintetiziran 10 7 [281][131] (34.8)[132] – – – – 0 [133]
111 Rg Roentgenij Wilhelm Conrad Röntgen, fizičar 11 7 [281][134] (28.7)[135] – – – – 0 [136]
112 Cn Kopernicij Nikola Kopernik, astronom 12 7 [285][137] (23.7)[138] – 357 [139] – – 0 [140]
113 Nh Nihonij IUPAC sistematsko ime elementa 13 7 [286][141] (16)[142] (700)[143] (1400)[144] – – 0 [145]
114 Fl Flerovij Georgij Fljorov, fizičar 14 7 [289][146] (14)[147] (340)[148] (420)[149] – – 0 [150]
115 Mc Moskovij IUPAC sistematsko ime elementa 15 7 [289][151] (13.5)[152] (700)[153] (1400)[154] – – 0 [155]
116 Lv Livermorij Nacionalni laboratorij Lawrence Livermore (u Livermoru u Kaliforniji) koja je surađivala s institutom za nuklearna istraživanja na njegovoj sintezi 16 7 [293][156] (12.9)[157] (708.5)[158] (1085)[159] – – 0 [160]
117 Ts Tenesin IUPAC sistematsko ime elementa 17 7 [294][161] (7.2)[162] (673)[163] (823)[164] – – 0 [165]
118 Og Oganeson IUPAC sistematsko ime elementa 18 7 [294][166] (5.0)[167] [168] (258)[169] (263)[170] – – 0 [171]
9e99 ~z ~z 9e99 9e99 9e99 9e99 9e99 9e99 9e99 9e99 9e99

Napomene

[uredi | uredi kôd]
  • ^1 Element nema stabilne nuklide, a vrijednost u zagradama, npr. [209], označava maseni broj najdugovječnijeg elementa. Međutim, četiri takva elementa: bizmut, torij, protaktinij i uran, imaju karakterističan zemaljski izotopski sastav, pa su stoga navedene njihove standardne atomske težine.
  • ^2 Izotopski sastav ovog elementa varira u nekim geološkim uzorcima, a varijacija može premašiti nesigurnost danu u tablici.
  • ^3 Izotopski sastav elementa može varirati u komercijalnim materijalima, što može uzrokovati značajna odstupanja atomske težine od zadane vrijednosti.
  • ^4 Izotopski sastav varira u zemaljskom materijalu tako da se ne može dati preciznija atotska težina.
  • ^5 Atomska težina komercijalnog litija može varirati između 6,939 i 6,996 — analiza specifičnog materijala je neophodna da bi se odredila točna vrijednost.
  • ^6 Ovaj element ne otvrdnjava pri tlaku od jedne atmosfere. Gornja vrijednost, 0,95 K, je temperatura na kojoj se helij skrućuje pri tlaku od 25 atmosfera.
  • ^7 Ovaj element sublimira pri tlaku od jedne atmosfere
  • ^8 Transuranski elementi 99 i viši ne pojavljuju se u prirodi, ali neki od njih nastaju umjetno.
  • ^9 Dana vrijednost je konvencionalna atomska težina kojom se može trgovati. Stvarna vrijednost može se razlikovati ovisno o izotopskom sastavu uzorka. Od 2009. IUPAC daje standardne vrijednosti atomskih težina za ove elemente koristeći intervalnu notaciju. Odgovarajuće standardne atomske težine su:
  • ^10 Elektronegativnost na Paulingovoj ljestvici. Standardni simbol: χ
  • ^11 Vrijednost nije precizno izmjerena, obično zato što element ima kratko poluvrijeme eliminacije; vrijednost navedena u zagradama je predviđanje.
  • ^12 S rasponima pogrešaka: 357+112
    −108     K.
  • ^13 Ova predviđena vrijednost odnosi se na tekući ununoktij, a ne za plinoviti ununoktij.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Royal Society of Chemistry – Visual Element Periodic Table Preuzeto 10. lipnja 2023.
  2. ↑ a b c d e Holman, Lawrence and Barr

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Wieser, Michael E.; Holden, Norman. 2013. Atomic weights of the elements 2011 (IUPAC Technical Report). Pure Appl. Chem. IUPAC. 85 (5): 1047–1078. doi:10.1351/PAC-REP-13-03-02
  • Sonzogni, Alejandro. Interactive Chart of Nuclides. Brookhaven National Laboratory. National Nuclear Data Center.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_kemijskih_elemenata&oldid=7056428"