Portal:Fizika

uredi   Portal o fizici Model atoma helija Fizika (grčki phusis, fysis: priroda), znanost koja proučava prirodu u sveobuhvatnom smislu. Fizičari proučavaju biće, ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Osnovne pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike. Međutim, i oni su samo provizorni kao i sve druge znanstvene teorije. uredi   Izdvojeni članak Kvantna mehanika jedna je od najvažnijih i najplodonosnijih grana moderne fizike. Kvantna mehanika proučava ponašanje elektrona i ostalih elementarnih čestica u atomima, molekulama i kristalima, atomskim jezgrama. Povijesno gledano, razvoj temelja kvantne mehanike ostvario se kroz nekoliko koraka. U prvom razdoblju, krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća postojalo je nekoliko eksperimentalno prikupljenih saznanja koja se ni na koji način nisu mogla objasniti u okviru do tada poznate klasične fizike. Zapravo je bio vrlo mali broj ovakvih problema koji nisu bili do kraja teorijski shvaćeni i objašnjeni. Stoga su neki ondašnji znanstvenici smatrali da će uskoro biti dosegnut kraj razvoja fizike. Ali ništa nije moglo biti više pogrešno od takvog razmišljanja. Točno objašnjenje ovih problema pokazalo se kao "tvrdi orah", koji je uporno izmicao dotadašnjoj ljudskoj slici i tumačenju svijeta. ..Pročitaj cijeli članak|Arhiva uredi   Izabrana biografija Friedrich Ludwig Gottlob Frege (Wismar, 8. studenog 1848. - Bad Kleinen, 26. srpnja 1925.), njemački matematičar i fizičar. Bio je profesor u Jeni. Njegovo obimno djelo uključuje uz unapređivanje matematičkih tehnika i novo zasnivanje simboličkoga matematičkog jezika, te neposredne inovacije u spoznajnoj teoriji. Utemeljitelj je matematičke logike. Jedan je od najvećih logičara 19. stoljeća, začetnik plodotvornoga matematičkog formalizma, a njegove spoznajno-teorijske rasprave imaju velik utjecaj u suvremenoj filozofiji jezika. »Pojmovna simbolika, aritmetička rekonstrukcija formalnog jezika čistog mišljenja« (Begriffsschrift, eine der arithmetischen nachgebildete Formelsprache des reinen Denkens, 1879.) »Temelji aritmetike, logičko-matematičko razmišljanje o pojmu broja« (Die Grundlagen der Arithmetik: eine logisch-mathematische Untersuchung über den Begriff der Zahl, 1884.)...Pročitaj cijeli članak | Arhiva uredi   Izabrana slika Bose-Einsteinova kondenzacija --Galerija-- uredi   Članci Osnove Materija • Antimaterija • Čestica • Vrijeme • Prostor • Dimenzija • Duljina • Brzina • Val • Valna funkcija • Harmonijski oscilator • Elektromagnetsko zračenje • Kvantna mehanika • Princip stacionarnog djelovanja Osnovne sile Osnovne sile • Gravitacija • Elektromagnetska sila • Slaba sila • Jaka sila Teorija elementarnih čestica Teorija elementarnih čestica • Atom • Proton • Neutron • Elektron • Kvark • Foton • Gluon • W i Z bozoni • Graviton • Neutrino • Radijacija • Fermioni Metode Znanstvena metoda • Kvantitativna fizikalna metoda • Mjerenje • Mjerni instrumenti • Dimenzijska analiza • Vjerojatnost i statistika Tabele Fizikalne konstante • SI osnovne jedinice • SI izvedene jedinice • SI prefiksi • Pretvorba mjernih jedinica Spekulativne teorije Procesna fizika Više informacija Povijest fizike • Poznati fizičari • Nobelova nagrada za fiziku uredi   Kategorije Fizika Fizičari U izradi, Fizika Akustika Astrofizika Fizikalna svojstva Fizikalne veličine Grane fizike Ispitivanje materijala Mjerne jedinice Neriješeni problemi u fizici Optika Fizikalne pojave Povijest fizike Spektroskopija Statistička fizika Statistička mehanika Teorija kaosa Titranja i valovi Vrijeme Ostali portali Wikipedije na hrvatskome jeziku                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis Prvi hrvatski wikiportal! Na wikipediji na hrvatskome jeziku od 21. ožujka 2006.