Top
Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost. U novije doba top se odnosi za sva cijevna oružja s unutarnjim promjerom cijevi od 20 mm i više.
Već u rimskom Carstvu izumljeno je oružje slično topu. Zvalo se balista. To su bili veliki samostreli koji su ispucavali velike strijele ili kamene kugle s ciljem uništavanja neprijateljskih tvrđava. Prvi pravi topovi izumljeni su u Europi krajem srednjeg vijeka kad su europski istraživači donijeli barut iz Kine. Manji topovi bili su lijevani iz bakra i bronce, a potom se željezne šipke slažu u krug koji čini cijev topa, a povezuju ih željezni prsteni, slično kao i kod pravljenja drvenih bačvi. Željezne šipke su na stražnjem kraju bile savinute i čvrsto povezane u snop i tako ju zatvarale.
Top postavljen na drveno postolje punio se s prednje strane, tako da bi se prvo umetnuo barut, a zatim kamena kugla, koju s vremenom zamjenjuje metalna. Kako na samim počecima nije postojao standarizirani kalibar cijevi, tako bi se kugla umotavala u sukno i nabijala uz pomoć drvene palice omotane na kraju pamučnim platnom do barutnog punjenja. Ovo omotavanje kugle nije služilo da bi kugla brtvila cijev i time povećavala snagu barutnog punjenja, već iz jednostavnog razloga što bi prilikom rukovanja, ciljanja ili premještanja topa bi kugla znala se skotrljati i ispasti iz cijevi. Na stražnjem dijelu cijevi nalazilo se udubljenje u koje bi se usulo malo barutnog praha za potpalu. Suvremeni topovi pojavljuju se u prvom svjetskom ratu. Tada su služili za gađanje neprijateljskih gradova, tenkova, zrakoplova, brodova i velikih skupina vojnika.
Danas se topovi nalaze u naoružanju postrojbi općeg topništva (topništvo za potporu), protuoklopnih postrojbi i postrojbi protuzračne obrane.
Primjeri topova iz vremena drugog svjetskog rata i neposredno nakon: 76,2 mm brdski top M-48B1, 76 mm brdski top M1938, T-12. Primjeri suvremenog samohodnog topničkog sustava: AHS Krab, ATMOS 2000.
- Topničko oružje Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK