Prijeđi na sadržaj

Zakintos (grad)

Koordinate: 37°47′N 20°54′E / 37.783°N 20.900°E / 37.783; 20.900
Izvor: Wikipedija
Zakintos
Ζάκυνθος
Zakintos
Osnovni podatci
Država Grčka
Periferija Jonski otoci
Prefektura Zakintos
Stanovništvo 16.475 (2001)
Površina 45.788 km²
Gustoća stanovništva 360/km²
Visina 0-10 m
Koordinate 37°47′N 20°54′E / 37.783°N 20.900°E / 37.783; 20.900
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 291 00
Pozivni broj 26950
Registarska oznaka ΖΑ
Gradonačelnik Dionisios Lamogio
Karta
Zakintos na zemljovidu Grčke
Zakintos
Zakintos
Zakintos na zemljovidu Grčke


Zakintos (grčki: Ζάκυνθος - Zákinthos, zovu da i njegovim talijanskim imenom: Zante ili Zacinto). To je grad na zapaduGrčke, sjedište i najveće naselje na otoku i sjedište Prefekture Zakintos.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

1185. godine Normani osvajaju Zakintos i od tih vremena prevladava utjecaj zapada na urbani dizajn i arhitekturu. Nakon Normana, gradom i otokom vlada Mletačka Republika (od XIV do kraja XVIII stoljeća), njihova duga vladavina ostavila je najviše traga na oblikovanje grada. Po uzoru na Trg sv. Marka u Veneciji, i Zakintos ima svoj Trg sv. Marka (Platia Agiou Markou),na zapadnoj strani trga nalazi se katolička crkva.

Mletački utjecaj bio je jak i na kulturni život grada, Zakintos je bio centar Jonske glazbene škola. Nakon turske opsade i zauzimanja grada Candie 1669. godine (današnji grad Heraklion) u Zakintos su došli mnoge kretske izbjeglice.

Zakintos je prvi grčki grad koji je imao glazbenu školu. Pod utjecajem mletačke i kasnije britanske vlasti u XVIII. i XIX. stoljeću u gradu je procvjetala i književnost. Najbolji primjer za to je najpoznatiji sin grada, pjesnik Dionysios Solomos autor grčke himne. 1864. god. bila je kraj britanske vladavine nad gradom, i kraj njihovog protektorata Sjedinjenih Država Jonskih Otoka, tada je Zakintos ušao u sastav Kraljevine Grčke.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, gradonačelnik Zakintosa Loukas Carrer i episkop Krisostomos, odbili su zahtjev nacističkih vlasti koji su vladali otokom od rujna 1943. do listopada 1944. godine, da izruče gotovo 300 židova (umjesto toga oni su ih skrivali). Na zahtjev da im se da popis židova, episkop je dao svega dva imena; svoje i gradonačelnika.

Zakintos se nalazi na trusnom području, i u svojoj povijesti doživio je više potresa. Posljednji veći potres zbio se 12. kolovoza 1953., tad je grad gotovo u potpunosti porušen, nakon toga planuo je veliki požar koji je uništio preostalo.

Obnova grada rađena je u velikoj mjeri na osnovu starih nacrta, time je povijesna jezgra grada očuvala svoj izgled. Ipak današnji Zakintos je mješavina između nove arhitekture i obnovljene regionalne arhitekture.

Gradsko kazalište na trgu Dionisios Solomos. Kazalište je projektirao njemački arhitekt Ernst Ziller, zgrada je teško oštećena u velikom potresu 1953. god.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Broj stanovnika grada Zakintosa od 1811. godine:

  • 1811: 14.124
  • 1857: 20.000
  • 1860: 20.000
  • 1863: 18.000
  • 1991: 13.000

Promet

[uredi | uredi kôd]

Četiri kilometra od grada kod mjesta Kalamaki, nalazi se međunarodna zrakoplovna luka Dionysos Solomos, koja ima brojne letove tijekom ljeta. Pomorska luka Zakintos je poveznica otoka s obližnjim Peloponezom i grčkim kopnom, iz nje prometuju trajekti za Killini na Peloponezu.

Poznati sugrađani

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Stranice gradaArhivirana inačica izvorne stranice od 22. travnja 2009. (Wayback Machine)