Prijeđi na sadržaj

Zeppelin (tvrtka)

Izvor: Wikipedija

Zeppelin (Luftschiffbau Zeppelin GmbH) je njemačka tvrtka koju je 1908. godine osnovao grof Ferdinand von Zeppelin. U ranom dijelu 20. stoljeću bila je lider u dizajnu i proizvodnji krutih zračnih brodova. "Luftschiffbau" je njemačka riječ koja znači izgradnja zračni brodova.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Grof von Zeppelin izrađivao je razne prototipove upravljivih krutih cepelna već i prije 1899. U prvih nekoliko godina istraživanja financirao se sam, sredstvima dobivenim od privatnih donacija pa čak i novcem lutrije. Nakon svakog leta cepelina s uspjehom je rastao i javni interes. Godine 1908. tijekom probnog leta srušio se Zeppelin LZ 4 no ovaj neuspjeh je neočekivano izazvao veliku potporu javnosti. Uslijedila je kampanja za donacijama na kojoj je prikupljeno više od 6 milijuna njemačkih maraka koji su korištene i za tvrtku Zeppelin GmbH i za Zeppelinovu zakladu.[1]

U idućih nekoliko desetljeća tvrtka Zeppelin izradila je mnoge cepeline i za civilnu i za vojnu uporabu. Međutim, s porastom nacizma tijekom 1933. pažnja je prebačena na zrakoplove teže od zraka radi njihove vojne nadmoći (iako su se cepelini koristili u velikom broju propagandnih kampanja s velikim uspjehom). Do početka Drugog svjetskog rata potražnja za cepelinima je oslabila. Posljednje aktivne letjelice (LZ 127 i LZ 130) povučen su i rastavljeni početkom rata a njihov aluminij korišten je u izradi vojnih aviona.

Od 1917. do 1940. Zeppelin je radi izgradnje zračnih brodova u Sjedinjenim Američkim Državama surađivao s tvrtkom za izradu guma Goodyear. Kako bi se olakšala suradnja nastala je korporacija Goodyear-Zeppelin. Iako je partnerstvo završilo nakon početka Drugog svjetskog rata,[2] američka tvrtka je i dalje nastavila graditi zračne brodove pod nazivom Goodyear.

Tvrtka Zeppelin zaustavila je proizvodnju 1938. a cepelini su prizemljeni 1940. godine. U jesen 1941. tvrtka je prihvatila ugovore za proizvodnju dijelova V-2 raketa, barutnih spremnika i dijelova za trup aviona.[3] Do 17. kolovoza 1942. saveznici su sumnjali kako zeppelinovi radovi u Friedrichshafenu uključuju i proizvodnju dijelova za V-2 rakete.[4] 25. srpnja 1943. britanski političar Duncan Sandys izjavio je kako fotografije Friedrichshafena prikazuju postrojenja za ispitivanje raketa.[5] Prethodno je, tijekom savezničkog bombardiranja u lipnju 1943. pogođeno i Zeppelinovo V-2 postrojenje nakon čega je proizvodnja premještena u Mittelwerk.

Tvrtka je nastavila s radom tijekom rata a negdje oko 1945. prestaje se spominjati.[6]

Gotovo 50 godina kasnije tvrtka se ponovno pojavila u Njemačkoj. Na temeljima stare tvrtke Zeppelin je ponovno uspostavljen 1993. godine djelujući kao tvrtka za proizvodnju novog Zeppelin koji je predstavljen 2001. godine.[7]

Godine 2010. tvrtka Zeppelin GmbH i dalje postoji kao većinski dioničar u tvrtki "ZLT Zeppelin Luftschifftechnik GmbH" koja razvija i proizvodi Zeppelin NT.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Archbold, Rick. 1994. Hindenburg: An Illustrated History. Time Warner. str. 32. ISBN 0466517844 Provjerite vrijednost parametra |isbn=: checksum (pomoć) Zanemaren tekst "Warner/Madison Press" (pomoć); |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2012. Pristupljeno 26. veljače 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. Neufeld, Michael J. 1995. The Rocket and the Reich: Peenemünde and the Coming of the Ballistic Missile Era. The Free Press. New York. str. 143
  4. Ordway, Frederick I; Sharpe, Mitchell R. 1979. The Rocket Team. Apogee Books Space Series 36. Thomas Y. Crowell. New York. str. 74. ISBN 1894959000
  5. Irving, David. 1964. The Mare's Nest. William Kimber and Co. London. str. 65, 81
  6. http://www.europeanairlines.no/the-zeppelin-companies-in-germany/
  7. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. studenoga 2010. Pristupljeno 26. veljače 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]