Prijeđi na sadržaj

Čuvaši

Izvor: Wikipedija
Čuvaši
чăвашсем
чуваши
Ivan Yakovlev  Atner Khusangay  Andrijan Nikolajev Nikolai Budarin
Nikolaj Vasiljević Fjodorov
Ukupna populacija

oko 2 000 000

Regioni sa značajnim brojem pripadnika
 Rusija 1 637 094 [1]
 Kazahstan 22 305 [2]
 Ukrajina 10 593 [3]
 Uzbekistan 10 074 [4]
 Turkmenistan 2 281 [5]
 Bjelorusija 2 242 [6]
 Moldavija 1 204 [7]
Jezik/ci
čuvaški i ruski
Religija
Ruska pravoslavna crkva i manjim dijelom pripadnici tadicionalne Vattisen Yaly religije
Srodne etničke grupe
Turkijski narodi, Prabugari, Tatari, Suvari

Čuvaši (čuvaški:чăвашсем; ruski: 'чуваши') su turkijski narod, koji pretežno živi na prostoru između reke Volge do Sibira u Rusiji. Najveći broj osoba koje se etnički izjašnjavaju kao Čuvaši živi u autonomnoj republici Čuvašiji, u kojoj ova etnička grupa čini 69% ukupnog stanovništva.

Etimologija

[uredi | uredi kod]

Ne postoji jedna univerzalno prihvaćena interpretacija porekla reči Čuvaš. Kakogod, najučestalije su dve interpretacije.

Suvar

[uredi | uredi kod]

Prema ovo teoriji reč Čuvaš dolazi od imena hunskoga plemena Suvaš koje je govorilo turskijskim jezikom. Prilagodbom reči iz Lir turskijskog jezika u jezik iz Shaz turskijske podporodice stvorena je reč Čuvaš.

Jăvaš

[uredi | uredi kod]

Druga teorija pretpostavlja da reč Čuvaš dolazi od turkijske reči jăvaš koja ima značenje prijateljski, miroljubiv i u suprotnosti je sa reči şarmăs koja ima značenje ratoboran po kojoj su nazvani Cheremisi poznatiji kao Marijci.

Religija

[uredi | uredi kod]

Čuvaši su većinom pravoslavne veroispovesti dok jedan dio pripadnika ove etničke grupe proakticira specifičnu čuvašku Vattisen Yaly religiju.

Izvori

[uredi | uredi kod]