Prijeđi na sadržaj

Świdnica

Izvor: Wikipedija
Świdnica
Centralni trg
Centralni trg
Centralni trg
Koordinate: 50°51′N 16°29′E / 50.850°N 16.483°E / 50.850; 16.483
Država  Poljska
Vojvodstvo Donjošlesko
Povjat Świdnica
Vlast
 - gradonačelnik Beata Moskal-Słaniewska
Površina
 - Ukupna 21.8 km²[1]
Visina 250[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 56,803[1]
 - Gustoća 2,610 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 58-100 i 58-106[1]
Karta
Świdnica na mapi Poljske
Świdnica
Świdnica
Pozicija Świdnice u Poljskoj

Świdnica (njemački: Schweidnitz) je grad od 56,803 stanovnika[1] na jugozapadu Poljske u Donjošleskom vojvodstvu.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Świdnica leži duž rijeke Bystrzyce[2] pored njemačko-češke granice, udaljena 53 km Wrocława, 20 od Wałbrzycha, 63 od Jelene Góre i 58 km Legnice.[3]

Smatra se za jedan od najljepših (i najbolje očuvanih) gradova Donje Šleske, jer ima preko 1000 spomenika, među inim i luteransku crkvu sv.Trojstva, jednu od najvećih građevina izgrađenu fahverkom. Ona je zajedno sa sličnom crkvom iz Jawora - 2001. uvrštena na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao lokalitet pod imenom - Crkve mira.[2][3]

Crkva mira iz Świdnice

Historija

[uredi | uredi kod]

Za ranog srednjeg vijeka kraj oko Świdnice bio je dom zapadnoslavenskog plemena Šlezana.[4]

Świdnica se prvi put spominje kao grad (civitas) u dokumentu iz 1267.[4], ali kako nema sačuvanu povelju pretpostavlja se da je gradska prava dobila oko 1250.[1]

Świdnica je krajem 13. vijeka, kad je njom vladao Bolko I Surovi postala prijestolnica vojvodstva, koje je krajem 14. vijeka postalo Vojvodstvo Świdnica-Jawor. To su bila prosperitetna vremena, kad je opasan bedemima, podigao župnu crkvu i dva samostana, pa je krajem 14. vijeka imao 6 000 stanovnika.[4]

Kad je u Bitci na Mohačkom polju poginuo češki kralj Ludovik II. Jagelović, dotadašnji donjošleski vladar, vlast nad njegovim domenama preuzeo je Ferdinand I., odnosno Habsburška monarhija.[4]

Za Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.) cijela je Šleska bila gotovo potpuno opustošena, pa tako i Świdnica. U vrijeme Rata za austrijsko naslijeđe Kraljevina Pruska je anektirala Świdnicu kao i čitavu Donju Šlesku. Ubrzo nakon tog su po naredbi pruskog kralja Fridrika II oko grada podignuti novi bedemi.[4]

Za Sedmogodišnjeg rata (1756.-1773.) Świdnica je četiri puta opsjedana i zauzimana, pa je i poprilično razorena.

Industrijski razvoj i dolazak željeznice krajem 19. vijeka, rezultirao je porastom stanovništva od približno 15 000 - 1852., na više od 28 000 1900.[4]

Nakon Drugog svjetskog rata, za kojeg je grad prošao bez razaranja njemačko stanovništvo je protjerano iz grada, a umjesto njih doseljeni su Poljaci ponajviše iz Malopoljske. Od 2004. Świdnica je centar vlastite biskupije.[4]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Današnja Świdnica je financijski centar poljoprivredne okolice, grad sa velikom šećeranom i pogonima kemijske, tekstilne, metalne i drvne industrije.[2]

Pobratimski gradovi

[uredi | uredi kod]

Świdnica ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[5]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Poland: Dolnoslaskie (engleski). City population. Pristupljeno 28.01. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 „Swidnica” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 28.01. 2021. 
  3. 3,0 3,1 „Location” (engleski). Urząd Miejski w Świdnicy. Pristupljeno 28.01. 2021. 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 „History” (engleski). Urząd Miejski w Świdnicy. Pristupljeno 28.01. 2021. 
  5. „Miasta Partnerskie” (poljski). Urząd Miejski w Świdnicy. Pristupljeno 28.01. 2021. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]