22. 11.

22. novembra/studenog (22. 11.) je 326. dan godine po gregorijanskom kalendaru (327. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 39 dana.

Događaji

1220. — Njemačkog kralja Friedrika II. iz roda Staufer papa Horacije II. okrunio je za rimsko-njemačkog cara. Friedrik je zauzvrat obećao (peti) križarski pohod na Palestinu. Pohod je počeo 1228. godine.
1497. — Tražeći morski put u Indiju, Portugalac Vasko da Gama postao je prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade, na krajnjem jugu Afrike.
1699. — Danska, Rusija, Saska i Poljska, nakon pobede nad švedskom vojskom, potpisale su sporazum o podeli Kraljevine Švedske.
1819. — Rođena engleska književnica Meri En Evans, poznata kao Džordž Eliot, jedan od utemeljivača engleskog psihološko-socijalnog romana ("Sajlas Marner", "Mlin na Flosi").
1842. — Na planini Sent Helen u američkoj državi Vašington izbila je erupcija. To je bila prva vulkanska erupcija u Americi čiji je datum izbijanja zabeležen.
1868. — Održana je prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji, komad "Đurađ Branković" Karla Obernjika.
1869. — U Parizu rođen Andre Žid, jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti 20. vijeka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1947. ("Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija").
1913. — Rođen Edvard Bendžamin Britn, jedan od najznačajnijih engleskih kompozitora 20. vijeka. Sa operskim pjevačem Piterom Pirsom osnovao je 1948. Aldeburški muzički festival ("Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Ratni rekvijem", "Prolećna simfonija").
1916. — Umro američki pisac Džek London, jedan od najčitanijih autora u prvoj polovini 20. vijeka ("Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Mjesečeva dolina", "Ljudi s dna").
1943. — U Libanu proglašena nezavisnost, čime je ukinut mandat koji je nad ovom državom imala Francuska od 1. jula 1920. Arapske zemlje, Velika Britanija i SAD odmah su priznali nezavisnost Libana, a francuske trupe su sporazumno napustile zemlju 1946.
1954. — Umro je ruski pravnik i diplomata Andrej Višinski, državni tužilac (od 1935) u vrijeme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. vijeka sproveo sovjetski lider Staljin. Bio je šef sovjetske diplomatije 1949, a potom stalni predstavnik SSSR-a u UN-u.
1963. — u Dallasu ubijen predsjednik SAD John F. Kennedy.
1963. — U Dalasu, u Teksasu, ubijen predsjednik SAD-a Džon Ficdžerald Kenedi. Za izvršenje atentata osumnjičen je Li Harvi Osvald, kojeg je dva dana kasnije u policijskoj stanici ubio Džek Rubi.
1963. — Umro engleski književnik Oldos Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista 20. vijeka, kosmopolita i aktivista pacifističkog pokreta (Peace Pledge Movement, 1935). Njegovi "romani ideja" zasnovani su na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela ("Kontrapunkt života", "Vrli novi svijet", "Slijepi u Gazi").
1972. — Predsjednik SAD Ričard Nikson ukinuo je, nakon 22 godine, zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.
1974. — Generalna skupština UN-a dala je status posmatrača Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji.
1975. — Huan Karlos je postao kralj Španije, dva dana nakon smrti diktatora Fransiska Franka. Poslednji španski monarh bio je Alfonso XIII, koji je 1931. pobjegao iz zemlje.
1977. — Anglo-francuski putnički avion "Konkord" počeo je redovni saobraćaj između Evrope i Amerike. Redovni letovi uspostavljeni su nakon dve godine pravnih rasprava zbog jačine buke koju taj avion proizvodi]].
1980. — Umrla Me Vest, holivudska zvijezda i seks simbol tridesetih godina 20. vijeka.
1989. — U Bejrutu ubijen predsjednik Libana Rene Muavad dok je prolazio kroz grad u svečanoj povorci povodom Dana nezavisnosti. U bombaškom napadu poginulo je još 16 ljudi.
1990. — Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije, Margaret Tačer, zbog neslaganja u njenoj Konzervativnoj stranci podnijela je ostavku posle 11,5 godina provedenih na mjestu premijera.
1992. — Pomorsko-vazduhoplovne snage NATO-a i Zapadnoevropske unije započele su kontrolu brodova u međunarodnim vodama Jadranskog mora u cilju onemogućavanja snabdijevanja SR Jugoslavije naftom i drugim strateškim materijalima.
1995. — Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan bosanski rat, Savjet bezbjednosti UN-a suspendovao je ekonomske sankcije SR Jugoslaviji i počeo skidanje embarga na oružje državama nastalim od bivše Jugoslavije. SR Jugoslavija je bila pod ekonomskom blokadom 1.253 dana (od 31. maja 1992).
2000. — Emil Zatopek, legendarni češki trkač i jedini atletičar koji je osvojio tri zlatne medalje u trkama na duge staze na jednoj olimpijadi, umro je u Pragu u 78. godini. Prvo olimpijsko zlato osvojio je u Londonu 1948, a tri olimpijske zlatne medalje u Helsinkiju 1952. Zatopek je 1. decembra proglašen za češkog sportistu stoljeća.
2002. — U Nigeriji je ubijeno više od 100 ljudi u napadu ciljanom na kandidatkinje izbora za Miss svijeta.
2002. — Nigerija je odlučila da se takmičenje za Mis svijeta održi u nekoj drugoj državi, zbog muslimansko-hrišćanskog sukoba u kojima je poginulo najmanje 215 ljudi.
2005. — Predsjednica Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel, prva žena na mjestu kancelara Njemačke, zvanično je stupila na dužnost.
2007. — Umro francuski koreograf Moris Bežar, jedan od osnivača medernog plesa. Među njegovim koreografijama su "Bolero", Betovenova "Deveta simfonija", "Romeo i Julija", "Malro".

.

Rođenja

1808. — Thomas Cook, britanski poduzetnik.
1819. — George Eliot, engleski pisac.
1857. — George Gissing, engleski književnik (u. 1903.).
1863. — Jandre Kuzmić, gradišćanskohrvatski pedagog i pisac (u. 1940.).
1869. — André Gide, francuski književnik (u. 1951.).
1871. — Frank Sherwood Cocheu, američki general u Prvom svjetskom ratu (u. 1959.).
1876. — Vladimir Stahuljak, hrvatski skladatelj, orguljaš i zborovođa (u. 1960.).
1877. — Endre Ady, mađarski pjesnik (u. 1919.).
1881. — Enver Paša, turski general i političar.
1890. — Šarl de Gol, francuski general i političar.
1891. — Edward Bernays, austrijsko-američki pionir struke odnosa s javnošću židovskog porijekla (u. 1995.).
1893. — Lazar Kaganovič, sovjetski revolucionar i političar (u. 1991.).
1901. — Joaquín Rodrigo, španski kompozitor.
1904. — Louis Néel, francuski fizičar.
1907. — Dora Maar, francuska slikarica, fotograf i pjesnikinja (u. 1997.).
1913. — Benjamin Britten, engleski skladatelj (u. 1976.).
1913. — Franjo Punčec, hrvatski tenisač, državni reprezentativac. Svjetski teniski as i jedan od najboljih hrvatskih sportaša 20. stoljeća (u. 1985.).
1925. — Irena Kolesar, hrvatska glumica (u. 2002.).
1931. — Anton Tus, hrvatski general, prvi načelnik Glavnog stožera OSRH.
1935. — Virgilije Nevjestić, hrvatski grafičar, slikar i pjesnik (u. 2009.).
1938. — Toma Zdravković, srpski pevač narodne muzike.
1940. — Terry Gilliam, američko-britanski režiser i animator, član komičarske grupe Monty Python.
1942. — Želimir Škarica, hrvatski pisac.
1943. — Billie Jean King, američka teniserka.
1947. — Nevio Scala, talijanski nogometaš i trener.
1948. — Radomir Antić, srpski fudbalski trener.
1953. — Matija Ljubek, hrvatski kanuist (u. 2000.).
1955. — Milan Bandić, hrvatski političar bosanskohercegovačkog porijekla i zagrebački gradonačeln (u. 2021.).
1958. — Jamie Lee Curtis, američka glumica.
1965. — Mads Mikkelsen, danski filmski glumac.
1967. — Boris Becker, njemački tenisač.
1970. — Winston Bogarde, umirovljeni nizozemski nogometaš.
1976. — Torsten Frings, njemački nogometaš.
1979. — Vuk Kostić, srpski pozorišni, televizijski glumac i filmski glumac.
1983. — Kalina Kovačević, srpska glumica.
1984. — Scarlett Johansson, američka glumica.
1986. — Oscar Pistorius, južnoafrički atletičar.
1986. — Zorana Arunović, srpska reprezentativka u streljaštvu.

.

Smrti

1854. — Dragutin Rakovac (Dragutin Rakovec), hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i javni djelatnik (* 1813.).
1876. — Armin Šrabec, hrvatski klasični filolog, violočelist i skladatelj (r. 1844.).
1916. — Jack London, američki književnik (r. 1876.).
1963. — Aldous Leonard Huxley, britanski književnik (r. 1894.).
1963. — John F. Kennedy, američki političar i predsjednik (r. 1917.).
1980. — Mae West, američka filmska glumica (r. 1893.).
1981. — Hans Adolf Krebs, njemački liječnik i nobelovac (r. 1900.).
2000. — Emil Zatopek, češki atletičar, 4-struki olimpijski pobjednik (r. 1922.).
2011. — Sena Jurinac, bosansko-hrvatsko-austrijska operna pjevačica (r. 1921.)
2011. — Darijo Možnik, hrvatski gimnastičar (r. 1989.)

.

Praznici i dani sećanja

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar