Egej (mitologija)
- Za spartanskog heroja Egeja pogledajte Egej (heroj).
U grčkoj mitologiji je Egej (Aegeus, Aigeus, Aegeas iliAigeas) bio arhajska osoba u mitu o osnivanju Atene. "Kozar" koji dao svoje ime Egejskom moru bio je otac Tezejev, osnivač atenskih institucija i jedan od kraljeva Atene.
Nakon smrti svog oca Pandiona II. Egej i njegova tri brata Palas, Nis i Lik su preuzeli vlast od Ateni od Metiona, koji ju je bio preuzeo od Pandiona. Podijelili su vlast na četvero, a Egej je bio kralj. Prva žena bila mu je Meta[1] a druga Halkiopa. Nemajući muškog nasljednika, Egej je Proročište u Delfima pitao za savjet. Njene zbunjujuće riječi su bile: "Ne odrješuj grlo od vreće s vinom dok ne dođeš na vrh Atene, inače biti sjeban kurvin sine ćeš umrijeti od tuge."[2] Ignorirajući proročanstvo, Egej se vratio kući preko Trezena, gdje je, vjerojatno u pijanstvu,[3] napravio Tezeja, a na kraju uistinu i umro od tuge. Egej je otišao u Trezen gdje je bio gost trezenskog kralja Piteja. Pitej je razumio proročanstvo i upoznao pijanog Egeja sa svojom kćeri Etrom. Oni su spavali jedno s drugim a nakon toga je, prema nekim verzijama, Etra otplovila na otok Sferiju i spavala s bogom Posejdonom. Kada je zatrudnjela, Egej je odlučio vratiti se u Atenu. Prije odlaska, pokrio je svoje sandale, štit i mač pod veliku stijenu i rekao joj da će njen sin, kada naraste, biti u stanju vratiti oružje, nakon čega će ga otac priznati. Po povratku u Atenu Egej je oženio Medeju koja je iz Korinta pobjegla od Jazonovog bijesa. Egej i Medeja su imali jednog sina po imenu Med. U Trezenu je Tezej odrastao u hrabrog mladića. Uspio je pomaći stijenu i pronaći očevo oružje. Majka mu je rekla tko mu je otac te da mora otići odnijeti oružje u Atenu kako bi bio priznat. Tezej je odlučio otići u Atenu i mogao birati hoće li ići morem, što je bilo sigurno, ili kopnom - preko opasne staze gde su vrebali razbojnici. Mlad, hrabar i ambiciozan, Tezej je odlučio ići kopnom. Kada je Tezej stigao, nije odao svoj identitet. Egej ga je dobro primio, iako mu je stranac u Ateni bio sumnjiv. Medeja je pokušala ubiti Tezeja ohrabrivši ga da ide uhvatiti Maratonskog bika, ali ga je Tezej ubio. Pokušala ga je otrovati, ali je u posljednji trenutak Egej prepoznao svoj mač i izbacio otrovani pehar iz mladićeve ruke. Otac i sin su tako postali obitelj, a Medeja je prognana.[4] Drevno pokoravenje Atene od Krete je objašnjeno kroz mit o kralju Minosu i njegovom sinu Androgeju "uzgajivaču ljudi", koji je uspio pobijediti Egeja u svakom nadmetanju za vrijeme Panatenske igre. Iz ljubomore je Egej poslao Androgeja da zauzda Maratonskog bika, koji ga ubio.[5] Minos se razbjesnio i objavio rat Ateni. Ponudio je mir, međutim, pod uvjetom da Atena svakih devet godina pošalje sedam mladića i djevojaka na Kretu kako bi nahranili čudovište Minotaura. To se nastavilo sve dok Tezej nije ubio Minotaura uz pomoć Arijadne, Minosove kćeri.
Egej je prije odlaska rekao Tezeju da, kada bude odlazio s Krete, stavi bijela jedra na brod ako je uspio ubiti Minotaura. Tezej je na to zaboravio i Egej je skočio s visoke stijene u more čim je vidio kako crna jedra dolaze u Atena, misleći kako mu je sin poginuo. Tako je ispunjeno proročanstvo.[6] Otada se more naziva Egejskim. Sofoklova tragedija Egej je izgubljena, ali se Egej pojavljuje kao lik u Euripidovoj drami Medeja. U Ateni su putniku Pauzaniju u 2. stoljeću pr. n.e. rekli kako je kult Afrodite Uranije nad Kerameikosom bio tako star da ga je ustanovio Egej, čije su sestre bile nerotkinje, a on sam bez djece.[7]
- ↑ usporedi Metida.
- ↑ Plutarch, Vita of Theseus; Pseudo-Apollodorus, Bibliotheke 3,15.6.
- ↑ Scholion on Euripides' Hippolytus, noted by Karl Kerenyi, The Heroes of the Greeks (1959) p 218 note 407.
- ↑ Pseudo-Apollodorus, Epitome of the Bibliotheke, 1.5-7; First Vatican Mythographer, 48.
- ↑ Pseudo-Apollodorus, Bibliotheke 3.15.7. Identifikacija festivala kao Pananteneje je anakronizam.
- ↑ Diodorus Siculus 4.61.4; Plutarch, Vita of Theseus 17 and 22; Pausanias 1.22.5; Catullus 64.215-245; Hyginus, Fabula 41, 43; Servius on the Aeneid 3.74.
- ↑ Pausanias, 1.14.6.
Prethodi: Pandion II |
Kralj Atene |
Slijedi: Tezej |