Frederick Douglass

Frederick Douglass (rođen Frederick Augustus Washington Bailey) (14. februar 1817. ili 1818. ^[1]^[2] – 20. februar 1895.) bio je američki socijalni reformator, abolicionist, govornik, književnik i državnik. Nakon bijega iz ropstva u Marylandu, postao je nacionalni vođa abolicionističkog pokreta u Massachusettsu i New Yorku. Postao je poznat po govorništvu i pronicljivim zapisima protiv ropstva. U skladu s tim, abolicionisti su ga u svoje vrijeme opisivali kao primjer velikog intelektualca, što je bilo protiv mišljenja robovlasnika da robovi nemaju intelektualnu sposobnost da funkcioniraju kao neovisni američki građani.^[3] U isto vrijeme, sjevernjacima je u to vrijeme bilo teško povjerovati da je tako sjajan govornik nekada bio rob.

Douglass je napisao tri autobiografije, posebno opisujući svoja iskustva u Pripovijesti o životu Fredericka Douglassa, američkog roba (1845), koja je postala bestseler i koja je uvelike utjecala na abolicionizam, kao i njegova druga knjiga, Moje ropstvo i moja sloboda (1855). Nakon građanskog rata, Douglass je nastavio svoju borbu protiv ropstva i napisao posljednju autobiografiju, Život i vremena Fredericka Douglassa. Prvi je put objavljena 1881. i revidirana 1892., tri godine prije njegove smrti, knjiga opisuje događaje tijekom i nakon građanskog rata. Douglass je također aktivno podržavao žensko pravo glasa i obnašao nekoliko dužnosti državne uprave. Bez njegove suglasnosti, Douglass je postao prvi Afroamerikanac nominiran za potpredsjednika Sjedinjenih Država kao kandidat za potpredsjednika kandidatkinje za predsjednika Victorije Woodhull, uz potporu Stranke jednakih prava.^[4]

Reference

↑ William S. McFeely (1991). Frederick Douglass. W.W. Norton & Company. str. 8. ISBN 978-0393634112.
↑ The Life and Times of Frederick Douglass: From 1817–1882. str. 2. »On page 2 of his third and final autobiography, he gives his best guess as 1817: "I suppose myself to have been born in February, 1817."«
↑ Stewart, Roderick M. 1999. "The Claims of Frederick Douglass Philosophically Considered." Frederick Douglass: A Critical Reader, B. E. Lawson and F. M. Kirkland, eds., pp 155–56. Wiley-Blackwell. ISBN 978-0-631-20578-4. "Moreover, though he does not make the point explicitly, again the very fact that Douglass is ably disputing this argument on this occasion celebrating a select few's intellect and will (or moral character)—this fact constitutes a living counterexample to the narrowness of the pro-slavery definition of humans."
↑ Trotman, C. James (2011). Frederick Douglass: A Biography, str. 118–119, Penguin Books. ISBN 978-0-313-35036-8

[Preston-1] William S. McFeely (1991). Frederick Douglass. W.W. Norton & Company. str. 8. ISBN 978-0393634112.

[Birthdate-2] The Life and Times of Frederick Douglass: From 1817–1882. str. 2. »On page 2 of his third and final autobiography, he gives his best guess as 1817: "I suppose myself to have been born in February, 1817."«

[3] Stewart, Roderick M. 1999. "The Claims of Frederick Douglass Philosophically Considered." Frederick Douglass: A Critical Reader, B. E. Lawson and F. M. Kirkland, eds., pp 155–56. Wiley-Blackwell. ISBN 978-0-631-20578-4. "Moreover, though he does not make the point explicitly, again the very fact that Douglass is ably disputing this argument on this occasion celebrating a select few's intellect and will (or moral character)—this fact constitutes a living counterexample to the narrowness of the pro-slavery definition of humans."

[VP-4] Trotman, C. James (2011). Frederick Douglass: A Biography, str. 118–119, Penguin Books. ISBN 978-0-313-35036-8

[1]

[2]

[3]

[4]