Prijeđi na sadržaj

Milan Martić

Izvor: Wikipedija
Milan Martić, 2009

Milan Martić (18.11. 1954. - ) je bio posljednji predsjednik Republike Srpske Krajine. Nakon rata je osuđen kao lice odgovorno za nekoliko ratnih zločina.

Naređenje Milana Martića za evakuaciju civila sa područja Republike Srpske Krajine pogođenih vojnim dejstvima.

Biografija

[uredi | uredi kod]

Rođen je u blizini Knina, a u vrijeme prvih demokratskih izbora 1990. godine je bio načelnik tamošnje milicijske stanice. Kada je u ljeto 1990. nova demokratski izabrana vlada Hrvatske na čelu s Franjom Tuđmanom izdala zapovijed o razoružanju rezervnog sastava milicije, Martić im je sa svojim ljudima otkazao poslušnost, što je koincidiralo s početkom tzv. balvan revolucije.

Martić i njegovi odmetnuti policajci su se kasnije transfomirali u krajinsku miliciju, paravojnu formaciju koja će kasnije biti temelj oružanih snaga Republike Srpske Krajine. Te i druge paravojne formacije su se u proljeće 1991. počele sukobljavati s hrvatskim policijskim i paravojnim snagama, a ti su sukobi s vremenom eskalirali u rat.

Martić je okviru nove države je bio na nizu odgovornih dužnosti, da bi 1994. postao njen predsjednik.

Za vrijeme Operacije Bljesak, Martić je 2.5. 1995. u znak odmazde naredio raketni napad na Zagreb, prilikom čega je poginulo 7 ljudi. Martić je osobno priznao odgovornost za napad pred kamerama Radiotelevizije Srbije. Zbog toga je 25.7. 1995. od ICTY optužen za ratni zločin.

Nakon Operacije Oluja i nestanka RSK, Martić je većinu vremena provodio krijući se u BiH. Haškom sudu se predao 15.5. 2002.

Suđenje je započelo 13.12. 2005. Optužnica ga je, između ostalog, teretila kao najodgovornijeg za stradanja Hrvata i drugog ne-srpskog stanovništva na teritoriji RSK. Jedan od ključnih svjedoka optužbe bio je njegov prethodnik Milan Babić, i sam prethodno osuđen za ratne zločine.

Suđenje je završilo 12.6. 2007. izricanjem presude kojom je Martić proglašen krivim i osuđen na 35 godina zatvora.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]