Pinija
| Pinija | |
|---|---|
| |
| Pinija u blizini Circus Maximusa, u Rimu | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Pinophyta |
| Razred: | Pinopsida |
| Red: | Pinales |
| Porodica: | Pinaceae |
| Rod: | Pinus |
| Podrod: | Pinus |
| Vrsta: | P. pinea |
| Dvojni naziv | |
| Pinus pinea L. | |
| |
| Rasprostranjenost pinije | |
Pinija, pinj ili pitomi bor (Pinus pinea) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Drvo je visoko oko 15-25 metara, a promjer debla mu je oko 60 cm. Krošnja mu je oblika kišobrana, deblo pravo i snažno, čisto od grana do znate visine, u usporedbi sa ostalim vrstama iz ovog roda.
Kora je smeđecrvena, duboko izbrazdana, a ispuca na velike sivosmeđe ploče, debele 2 do 10 cm.
Korijenov sustav je dubok, veima razgranat, bez žile srčanice.
Pupovi su valjkasti, ušiljeni, svijetlo smeđe boje. Ljuske su im bijelo oivičene, resaste. Pupovi nisu smolasti.
Iglice (četine) su zelenoplavičaste do svijetlozelene boje. Nalaze se po dvije u čuperku, duge 10 - 25 cm te debele 1.5 - 2 mm. Blago su povijene i krute, oštrog vrha. Opadaju treće ili četvrte godine.
Cvjetovi su jednospolni. Muške cvasti su žute, valjskaste. Ženski češeri izrastu na vrhovima izbojaka. Cvjetaju u ožujku i travnju.
češeri su crvenkastosmeđe boje, dugi od 8 do 14 cm i široki oko 10 cm. Jajasto kupastog su oblika, a ljuske imaju izbočenu tamnosmeđu sjajnu grebenastu apofizu i izraziti pupak. Zriju krajem treće godine, a nakon ispadanja sjemena ostaju na granama još nekoliko godina.
Pinija se razmnožava sjemenom. Sjeme je krupno, dugo 15 do 20 mm, a široko 5 do 11 mm. Okriljeno je vrlo uskim i kratkim krilcem, ima tvrdu sjemenjaču. U osnovi je smeđe, posuto crnkastim prahom. Jezgre su jestive, a upotrebljavaju se i za dobivanje jestivog ulja. Kliju sa 10-13 kotiledona.
Ova vrsta nastanjuje kserotermna staništa eumediteranske zone zimzelene vegetacije. Može se javljati pojedinačno ili u manjim skupinama. U Hrvatskoj je pinija rasprostranjena po cijeloj obali, ali se smatra da je autohtona jedino na pjeskovitim terenima istočnog dijela otoka Mljeta.
Pinija je rasprostranjena uzduž obala sjevernog dijela Mediterana, od Portugala do Sirije, te na sjevernim obalama Crnog mora.
-
Pinija od jednog dana -
Pinija od 5 dana, sa mnogobrojnim supkama -
Mlada pinija -
Pinija polegnuta vjetrom -
Zatvorena šišarka -
Otvorena šišarka -
Ljuska šišarke -
Sjemenke u različitim fazama -
-
Kora pinije
Atlas drveća i grmlja, Čedomir Šilić
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Pinus pinea |
| U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Pinus pinea |
 | Wikivrste imaju podatke o: Pinus pinea |