Prijeđi na sadržaj

Požeško-slavonska županija

Izvor: Wikipedija
Požeško-slavonska županija
Zastava za grad Požeško-slavonska županija
Zvaničan grb za grad Požeško-slavonska županija
Lokacija: Požeško-slavonska županija
Država Hrvatska
SjedištePožega
Uprava
 • ŽupanicaAntonija Jozić (HDZ)
Površina
 • Ukupno1.823 km²
Stanovništvo
 (2021.)
64.084
 • Gustina35/km²
Sajthttps://www.pszupanija.hr/

Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj, koja se nalazi u središtu Slavonije. Glavni grad je Požega, po kojoj je dobila ime.

Administrativna podjela

[uredi | uredi kod]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 5 općina.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]
Starosna piramida Požeško-slavonske županije prema popisu stanovništva 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 64.084 stanovnika ( 1,7 % ukupnog stanovništva Hrvatske ). Prosječna gustoća naseljenosti je bila 35 stanovnika/km2.

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 91,3 %, Srbi 4,3 %, Česi 0,8 %, Talijani 0,7 % i drugi.[1]

Županijska uprava

[uredi | uredi kod]

Geografija

[uredi | uredi kod]

Požeška kotlina okružena je Psunjem, Papukom, Krndijom, Diljem i Požeškom gorom. Posebno je zanimljiv sjeverni planinski masiv Papuk, koji svojim grebenima i vrhovima od istočne Tromeđe (713 m) iznad Kutjeva preko glavnog vrha Papuka (953 m) sve do zapadnog Petrovog vrha (615 m) kraj Daruvara štiti kotlinu od sjevernih vjetrova, te čini na južnim padinama klimu blažom nego u samoj Požeškoj kotlini.

Slavonsko gorje nastalo je tektonskim poremećajima, nabiranjem tla i formiranjem gorskih sklopova sastavljenih od granita, gnajsa, kristaličnih škriljevaca i eruptivnog kamenja. Podno tih masiva došlo je do pojave termalnih voda. Posebno su zanimljiva izvorišta tople vode u predjelu Velike. Kasnije erozije tla oborinskim i tekućim vodama formirale su u tom masivu brojne usjeke i vododerine, što je pridonijelo bogatstvu reljefa kao i raznolikosti samog terena. Reljefno gledano brdoviti predio Slavonije unatoč svojoj kompaktnosti omogućio je izgradnju dobrih komunikacija sjeverne Podravske nizine s Požeškom dolinom kao i južnom Panonijom.

Historija

[uredi | uredi kod]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Kultura

[uredi | uredi kod]

Sport

[uredi | uredi kod]

Udruge

[uredi | uredi kod]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. „Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.”. Državni zavod za statistiku. 22.09.2022.