Pomfrit
| |||||||||||||||||||||||
Prženi krumpirići ili pomfrit (francuski: pommes frites) jelo je proizvedeno od krumpira.[1] Popularno je u mnogim zemljama svijeta i ima mnogo naziva. Pripada među najnezdravije obroke. Krumpir je sam po sebi jako dobar izvor B vitamina, ali jednom kada se uroni u vruće ulje, ova se niskokalorična namirnica pretvara u kaloričnu bombu, koja podiže loš kolesterol.[2]
Thomas Jefferson je imao „krompiriće servirane u francuskom maniru“ za večeru u Beloj kući 1802.[3][4]
Izraz „francuski prženi krompirići“ ("French Fried Potatoes") se prvi put pojavio u štampanom obliku u Engleskoj u radu Cookery for Maids of All Work autora E Warren 1856. godine:
Francuski prženi krompirići. – Isecite nove krompire u tanke kriške, stavite ih u ključajuću mast, i dodajte malo soli; pecite ih do pojave svetlo zlatno smeđe boje; iscedite ih.[5]
U ranom 20. veku, termin "French fried" je korišten u smislu „duboko pržen“, za drugu hranu kao što su prstenovi luka ili piletinu.[6][7]
Nastao je tako što su siromašni stanovnici Belgije imali običaj da svako njihovo jelo sadrži i male pohane ribice, no kada su se u zimskim mjesecima jezera smrzavala, bili su u nemogućnosti upecati svoj obrok te su stoga umjesto malih ribica kao prilog jelu stavljali pržene, na trakice narezane, krumpire. No, pomfrit je vjerojatno nastao u Francuskoj i to od Antoine-Augustina Parmentiera, samo što to nije nikad nigdje bilo točno zabilježeno. Naziv francuski krumpir nastao je kada su Britanski i Američki vojnici za vrijeme prvog svjetskog rata stizali u Belgiju te su tamo okusili njihove pržene krumpiriće koje su oni prozvali francuskim krumpirima iz razloga što je francuski jezik najčesći jezik u Belgiji.
Spiralni krumpir (u svijetu nazivan Spiral potato ili Tornado potato) radi se tako da se cijeli oprani sirovi krumpir nabode na drveni štapić i zatim se reže posebnim rezačem koji će izrezati krumpir u obliku spirale oko štapića, dok štapić ostaje cijeli. Krumpir se zatim rukom ravnomjerno širi po cijeloj dužini štapića, a ostaje slobodan jedino dio na kojem se rukom drži štapić prilikom konzumacije. Tako pripremljen krumpir prži se u dubokom ulju. Nakon prženja krumpir se posipa sa suhim začinima ili solju. Spiralni krumpir je dobio ime prema svom obliku koji podsjeća na spiralu ili na tornado. Spiralni krumpir nastao je u Južnoj Koreji oko 2001. godine, u Sjevernoj Americi se je pojavio oko 2005. godine, te se je potom počeo širiti svijetom. U Europi je zasada prisutan jedino u zemljama Beneluxa, a u Hrvatskoj se prvi puta pojavljuje 2010. godine na festivalu Špancirfest u Varaždinu.
Godine 1853. u restoran Moon’s Lake House u američkoj državi New York posijetio je ugledan i veoma bogat gost. Kada mu je stiglo jelo, prženi krumpirići, požalio se da je krumpir previše krupno isječeni te ga je vratio. Glavni kuhar isjeckao je krumpir na još sitnij komade, ispržio ga i poslao gostu. Međutim, ugledni gost i dalje nije bio zadovoljan, te je opet vratio krumpir. Nakon toga glavni kuhar je uzeo krumpir i isjekao ga na komade tanke gotovo poput lista papira te ga je bacio na vrelo ulje. Kada je ugledni gost probao ovako pripemljen krumpir, u slast je pojeo porciju i tražio još.
Nakon toga čips je postao uobičajeno jelo u ovom restoranu. Plodove otkrića ubrao je Herman Lay koji je shvatio da čips može osvojiti svijet. Dvadesetih godina 20. stoljeća počeo je pakirati čips u vrećice i prodavati ga širom SAD. Dalje je poznato, ova grickalica je zaista osvojila svijet.
- ↑ „french fry – Definition”. Food & Culture Encyclopedia. Pristupljeno 5 December 2009.
- ↑ http://www.index.hr/rouge/clanak/nezdrava-hrana-koju-moras-izbjegavati/571670.aspx Preuzeto 2. travnja 2013.
- ↑ Le Moyne Des Essarts, Nicolas-Toussaint (1775). Causes célebres curieuses et interessantes, de toutes les cours ..., Volume 5, p. 41 and P. 159. Pristupljeno 16 November 2014.
- ↑ Fishwick, Marshall W (1998). „The Savant as Gourmet”. The Journal of Popular Culture (Oxford: Blackwell Publishing) 32 (part 1): 51–58. DOI:10.1111/j.0022-3840.1998.3201_51.x.
- ↑ Home : Oxford English Dictionary. Oed.com. Retrieved 12 September 2012.
- ↑ Mackenzie, Catherine (7 April 1935). „Food the City Likes Best”. The New York Times Magazine: SM18. Pristupljeno 15 April 2007. »... the chef at the Rainbow Room launches into a description of his special steak, its French-fried onion rings, its button mushrooms ...«
- ↑ Rorer, Sarah Tyson (c. 1902). „Page 211”. Mrs. Rorer's New Cook Book. Philadelphia: Arnold & Company. str. 211. Pristupljeno 12 April 2007. »French Fried Chicken«
- Bocuse, Paul (10 December 1998) (French). La Cuisine du marché. Paris: Groupe Flammarion. ISBN 978-2-08-202518-8.
- Tebben, Maryann (2006). „French Fries: France's Culinary Identity from Brillat-Savarin to Barthes (essay)”. Convivium Artium. University of Texas at San Antonio. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-05. Pristupljeno 28 December 2009.
- Kurzmeldung zu Acrylamid-Vorschriften für Gaststätten Arhivirano 2015-06-18 na Wayback Machine-u
- Empfehlungen zum optimalen Frittieren Arhivirano 2011-08-14 na Wayback Machine-u (Deutsche Gesellschaft für Fettwissenschaft)
- www.wissenschaft.de: Vorgaren vermindert die Acrylamidkonzentration drastisch
- Bericht des Kantonalen Labors Zürich, Januar 2003 Arhivirano 2003-04-15 na Wayback Machine-u: „Hintergründe zu den Tipps zu Pommes frites mit minimierter Acrylamid-Belastung“ (PDF-Datei; 207 kB)
- Ausführlicher Artikel mit guten Tipps in Bild der Wissenschaft [1] Arhivirano 2017-10-08 na Wayback Machine-u
- Musée de la frite à Bruges
- Article de Pierre Leclercq, historien, sur l'histoire de la frite Arhivirano 2022-02-09 na Wayback Machine-u
- Le fritkot et la culture belge Arhivirano 2014-12-04 na Wayback Machine-u, article de fond des Bibliothèque et musée de la Gourmandise
- La Belgique dans l'histoire de la pomme de terre Arhivirano 2016-03-03 na Wayback Machine-u, article de fond des Bibliothèque et musée de la Gourmandise
- Petite histoire de la frite
- Hugues Henry et Albert Verdeyen, Carrément frites, La Renaissance du livre, 2012, 140 p. (ISBN 978-2-507-00312-8)