Zapotečka civilizacija
Civilizacija Zapoteka je naziv za domorodačku pretkolumbovsku civilizaciju koja je postojala u dolini Oaxaca u južnom dijelu Mezoamerike. Arheološki tragovi sugeriraju da je ta kultura nastala prije najmanje 2500 godina. Zapoteci su iza sebe ostavili brojne tragove u vidu građevina, igrališta i raskošnih grobnica. Njihovo središte Monte Albán je bilo jedan od prvih gradova Mezoamerike. Nestala je u 16. vijeku za vrijeme španskog osvajanja Meksika; potomci drevnih Zapoteka su suvremeni Zapoteci, jedna od etničkih grupa suvremenog Meksika.
Rani Zapoteci bili su sjedilački agrikulturan narod i graditelji gradova, koji su obožavali panteon bogova na čelu s kišnim bogom Cosijo. Svećenička hijerarhija regulirala je vjerske običaje, koji su uključivali i ljudske žrtve, koje su ponekad žive oderane. Zapoteci su obožavali svoje pokojne i vjerovali u podzemni raj. Religiozno središte bilo je u Mitli, a glavno središte Monte Albán, gdje se civilizacija razvijala prije možda i više od 2.000 godina. Po umjetnosti, arhitekturi, hijeroglifima, matematici i kalendaru slični su Mayama i Toltecima. Mixteci, došljaci sa sjevera, zamijenili su Zapoteke u Monte Albánu i kasnije u Mitli.
Zapoteci su od plemena Zoquean zauzeli prevlaku Tehuantepec, a od Huave Indijanaca zaljev Tehuantepec. Od sredine 15. stoljeća Zapoteci i Mixteci se trude zadržati Asteke podalje od kontrole trgovačkih putova za Chiapas i Guatemalu. Pod svojim najvećim kraljem Cosijeza Zapoteci odolijevaju dugoj opsadi na stjenovitoj planini Giengola, vidikovcu nad Teheantepecom, i uspješno održavaju svoju političku autonomiju pred Astecima sve do dolaska Španjolaca.
