Film se često spominje kao sedma umetnost, i to veoma važna; filmovi zabavljaju, obrazuju, prosvetljuju i nadahnjuju publiku. Vizuelnim elementima filma ne treba prevod zbog čega filmska slika ima moć sveopšte komunikacije. Filmove stvaraju pojedine kulture i oni odražavaju njihov način života, a ujedno i utiču na njih.
Boja raja (перс.رنگ خدا, Rang-e Khodā — boja Boga) iranski je dramski film koji je osmislio i režirao Madžid Madžidi. Film je prvi put prikazan 9. februara1999, a traje 90 minuta. Glavne uloge igraju Mohsen Ramezani (Muamer Ramezani), Husein Mahdžub (Hašem Ramezani) i Salameh Fejzi (baka). Zapažene su i Farahnaz Safari (Bahareh Ramezani) i Elhan Šarifi (Hanijeh Ramezani). Muziku za film je osmislio Alireza Kohanderi, dok je film montirao Hasan Hasandust. Film je napravio Varahonar kompani, koji ga je i izdao u Iranu, dok su distributeri za ostatak sveta Soni pikčers klasik i Kolumbija trajstar.
Sandra je jedna od najbogatijih i najmoćnijih javnih ličnosti na svetu. Ukupna zarada od njenih filmova iznosi 3.200.000.000 dolara. Godinama važi za najomiljeniju glumicu u Americi, gde ima reputaciju jednostavne devojke iz komšiluka. Časopis Pipl proglasio je za ženu 2010. godine, kada je takođe proglašena za najveću filmsku zvezdu američkog Juga. Bulokova je 2012. upisana u Ginisovu knjigu rekorda kao najplaćenija glumica svih vremena. Ona je bila najpopularnija glumica prve decenije dvadesetprvog veka, a često je navođena kao kraljica romantičnih komedija.
Ukoliko napišete neki kratak članak (klicu), molimo Vas da koristite šablon {{Klica-film}} kako bi ga označili da članak nije završen i da mu treba dopuna. Nezavršene članke možete naći u kategoriji Klice film, a članke bez slike u kategoriji Članci o filmovima bez postera.
Sa budžetom od oko 5 miliona €, to je jedan od najskupljih filmova srpske produkcije do sada. Film je bio srpski kandidat za američkog Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja za 2009. godinu.
Radnja filma smeštena je u razdoblju od 1912. do 1914. godine u jednom srpskom seocetu na priobalju Save nadomak granice sa Austrougarskom, i prati dešavanja vezana za selo i njegove stanovnike, od bitke protiv Turaka u Prvom balkanskom ratu 1912. do izbijanja Prvog svetskog rata 1914. i presudne Cerske bitke.