Od knjižnice do arhiva

Na Dan arhiva održan je niz aktivnosti u Hrvatskom državnom arhivu s naglaskom na stručno-znanstvenom skupu pod naslovom 100 godina palače Lubynski, čiji su organizatori Hrvatski državni arhiv i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti.

Svečana proslava Dana arhiva započela je u četvrtak 10. listopada u 10 sati u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva, gdje je program otvoren pozdravnim govorom ravnateljice Vlatke Lemić, te dodjelom priznanja Hrvatskoga državnog arhiva i potpisivanjem sporazuma o suradnji između Instituta Ruđer Bošković i Arhiva. Prigodno je otvorena i izložba Restauratorski radovi na palači Lubynski.

U staroj zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice danas je Hrvatski državni arhiv

 U poslijepodnevnim satima proslava se nastavila stručno-znanstvenim skupom 100 godina palače Lubynski na kojem se govorilo o povijesti zgrade i djelovanju raznih ustanova unutar zgrade Kraljevske sveučilišne biblioteke. Skup je otvoren uvodnim govorom ravnateljice Vlatke Lemić o arhivu u palači Lubynski. Izlaganje Dunje Seiter Šverko i Jasenke Zajec o prvoj namjenskoj zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zasnivalo se na povijesnom razvoju Nacionalne i sveučilišne knjižnice te razdoblju od 1913. do 1995, dok je Knjižnica bila smještena u zgradi Rudolfa Lubynskog na Marulićevu trgu, prvoj zgradi građenoj posebno za potrebe Knjižnice. Predstavljen je život i djelo arhitekta Rudolfa Lubynskog, jednog od naših najvećih arhitekata secesije, upravo kroz njegovo najpoznatije i najveće djelo – zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Detaljnim opisom slikarskog i kiparskog opusa Kraljevske sveučilišne knjižnice, o kojem su govorile mlade kolegice Petra Vugrinec i Darija Alujević, prezentiran je opus vrsnih hrvatskih slikara i kipara koji su ukrasili reprezentativnu zgradu hrvatske secesije. Riječ je o simboličkim reljefima s alegorijskim prikazima Roberta Frangeša Mihanovića na glavnom sjevernom pročelju te alegorijom Rudolfa Valdeca na zabatu južnog pročelja, kao i slikama Otona Ivekovića, Mencija Klementa Crnčića i Ferde Kovačevića u atriju Knjižnice, slikama Ivana Tišova i Roberta Auera u profesorskoj čitaonici te djelima Mirka Račkog i Vlahe Bukovca u velikoj čitaonici, zbroju različitih vrsta umjetnosti. Poseban segment stručnoga skupa posvećen je novijim restauratorskim zahvatima na umjetničkom opusu i arhitekturi zgrade.

Na temelju programa stručno-znanstvenog skupa i naslova izlaganja, očigledno je da su zaposlenici Hrvatskoga državnog arhiva prihvatili novonastali termin palača Lubynski, dok su ostali izlagači rabili ime Kraljevska sveučilišna knjižnica, na što se nadovezuje oštra kritika povjesničarke umjetnosti Snješke Knežević upućena ravnateljici Hrvatskoga državnog arhiva Vlatki Lemić zbog uporabe sintagme palača Lubynski. Iako je kritika Snješke Knežević zasjenila sam događaj, prilikom otvaranja skupa izrečen je komentar kako je kritika samo dodatno „promovirala“ događaj, što jako zabrinjava ako uzmemo u obzir činjenicu da struka ne uvažava konstruktivne primjedbe, nego se vodi uzrečicom „svaka je reklama dobra reklama, pa čak i ona negativna“.

U subotu 12. listopada organiziran je Dan otvorenih vrata, građani su mogli sudjelovati u radionicama različitih vrsta poput arhivističke, genealoške, glagoljaške, heraldičke, paleografske, povijesne i zdravstvene radionice ili se pridružiti obilasku zgrade, spremišta ili laboratorija za restauraciju i fotografiju. Organizirana je i prigodna prodaja izdanja i replika Hrvatskoga državnog arhiva u suvenirnici.