Idi na sadržaj

Prevlaka

Koordinate: 42°23′56″N 18°31′05″E / 42.39889°N 18.51806°E / 42.39889; 18.51806
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Datum izmjene: 10 novembar 2024 u 11:47; autor: WumpusBot (razgovor | doprinosi) (top: razne ispravke)
(razl) ← Starija izmjena | Trenutna verzija (razl) | Novija izmjena → (razl)
Prevlaka
jugoistočni dio Prevlake sa rtom Oštra
Prevlaka nalazi se u Hrvatska
Prevlaka
Prevlaka
Geografija
LokacijaPrevlaka
Koordinate42°23′56″N 18°31′05″E / 42.39889°N 18.51806°E / 42.39889; 18.51806
Dužina2,5 km
Širina0,5 km
Administracija
Država
Demografija

Prevlaka jest poluostrvo u Jadranskom moru koje se nalazi na krajnjem jugu Hrvatske, na zapadnom dijelu ulaza u Bokokotorski zaliv.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Poluostrvo je dugo oko 2,5 km,[1] a na najširem dijelu široko najviše 500 metara. Sa zapadne strane zatvara duboki zaliv Boke kotorske, a površina mu je oko 93 ha. Predstavlja najistureniji dio Konavala, najjužnije hrvatske mikroregije, sa čijim ga centralnim dijelom na sjeverozapadu Prevlake povezuje državna prometnica D516.

Na jugoistočnom dijelu poluostrva nalazi se rt Oštra, njegova najizbočenija tačka, koja je istovremeno najjužnija tačka kopnenog dijela Hrvatske. Na rtu je smještena tvrđava, koja je u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije kontrolisala ulaz u Bokokotorski zaliv, a tu se nalazi i svjetionik te malo pristanište. Prema starijim izvorima cijelo se poluostrvo naziva Oštra,[2] a ne samo njegov istureni vrh, ali je danas rašireniji naziv Prevlaka.

Reljef karakteriše strma obala sa okomitim klifovima na jugozapadu, dok je na sjeveroistoku strmina obale manja, a pristup moru lakši. Najviše tačka poluostrva, Kupica, nalazi se na oko 65 m nadmorske visine. Stijene su sastavljene od krednog krečnjaka, a isti sastav tla proteže se dalje na sjeverozapad prema Moluntu, priobalnom naselju u općini Konavle.

Biljni pokrov je uslovljen klimatskim karakteristikama koje obilježavaju ljetne suše, pa se on sastoji djelimično od zimzelene šume, nešto ima i hrasta crnike, a ostalo je makija i garig. Postoje i manje kultivisane površine na kojima rastu masline, rogač, smokve i druge kulture. Područje je povremeno izloženo jačem djelovanju vjetra i posolice.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Na Prevlaci postoje materijalni ostaci građevina iz starorimskog perioda, što upućuje na to da je poluostrvo tada bilo naseljeno. Iz ranog srednjeg vijeka nađeni su ostaci kamene tvrđave, a u kasnom srednjem vijeku Prevlaka je, kao i cijele Konavle, pripadala Dubrovačkoj Republici, sve do njenog ukidanja 1808. godine. Dubrovčani su je kupili 1419. godine od bosanskog vojvode Sandalja Hranića Kosače, između ostalog zbog dobrog strateškog položaja na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Poslije Dubrovačke Republike poluostrvom je kraće vrijeme (1808-1813.) upravljala Napoleonova Francuska, a zatim Habsburška Monarhija, koja je ondje tokom 19. vijeka izgradila ili obnovila odbrambene tvrđave. Ulaskom hrvatskih zemalja u sastav novoformirane Države Srba, Hrvata i Slovenaca godine 1918, Prevlaka postaje dio Dubrovačkog okruga,[3] zatim Dubrovačke oblasti, pa Zetske banovine (od 1929. do 1939.), a onda ulazi u sastav Banovine Hrvatske.

U Drugom svjetskom ratu Prevlaku su okupirali Italijani, a nakon kapitulacije Italije Nijemci. U drugoj Jugoslaviji bila je uglavnom zbog vojnih razloga područje zatvoreno za javnost. Godine 1991. zauzela ju je JNA. Tokom rata u Hrvatskoj JNA se povukla sa tog područja,[4] koje je postalo demilitarizirano pod kontrolom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Godine 2002. Prevlaka je ponovo uključena u sastav Republike Hrvatske. U Crnoj Gori postoje od tada mišljenja da bi dio poluostrva trebao pripasti toj državi, što Hrvatska ne prihvaća, nego insistira na primjeni međunarodnog pravila ekvidistance u razgraničenju na moru, polazeći od rta Konfin, koji se nalazi na kopnenoj granici između Hrvatske i Crne Gore.[5]

Stara austrougarska tvrđava na rtu Oštra

Raslinje na Prevlaci
i pogled prema Boki kotorskoj

Geografska karta šireg područja
na kojem se nalazi Prevlaka

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Geografske osnove društveno-gospodarskoga vrednovanja poluotoka Oštre (Prevlake)". hrcak.srce.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 4. 10. 2024.
  2. ^ "Oštra". enciklopedija.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 4. 10. 2024.
  3. ^ "Političko opredjeljivanje birača kotara Dubrovnik od 1920. do 1929. godine". hrcak.srce.hr (jezik: hrvatski). 11. 9. 2010. Pristupljeno 4. 10. 2024.
  4. ^ "Hrvatska Prevlaka ili hrvatski teritorij u Boki kotorskoj". zbh.hr (jezik: hrvatski). 23. 2. 2024. Pristupljeno 4. 10. 2024.
  5. ^ ""Sutorina nije sporna, ali Prevlaka jeste"". mondo.ba. 31. 1. 2015. Pristupljeno 4. 10. 2024.