Biogeologija
Biogeologija je proučavanje interakcija između Zemljine biosfere i litosfere.[1]
Biogeologija ispituje biotičke, hidrološke i kopnene sisteme u međusobnoj vezi kako bi pomogla u razumijevanju klime Zemlje, okeana i drugih efekata na geološke sisteme.[2]
Naprimjer, bakterije su odgovorne za stvaranje nekih minerala kao što je pirit i mogu koncentrirati ekonomski važne metale kao što su kalaj i uranij. Također su odgovorne za hemijski sastav atmosfere, koji utječe na stopu trošenja stijena.
Prije kasnog devonskog perioda bilo je malo biljnog svijeta osim lišajeva i mahovina. U to vrijeme razvile su se velike vaskularne biljke koje su rasle i do 30 m u visinu. One su promijenile atmosferu i izmijenile sastav tla, povećavajući količinu organskog ugljika. To je pomoglo da se spriječi ispiranje tla erozijom.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Darwin Center for Biogeology (2007). "Darwin Center for Biogeology". Darwin Center for Biogeology. Pristupljeno 16. 9. 2007.
- ^ UCSB Geology (2007). "Biogeology research at UCSB". UCSB Geology. Arhivirano s originala, 10. 8. 2007. Pristupljeno 16. 9. 2007.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Odsjek za biogeologiju Instituta za paleobiologiju Poljske akademije nauka (pl) (en)
- Američki geofizički savez (AGU) i Časopis za geofizička istraživanja (JGR) (en)
- JGR – Biogeonauke (en)
- Evropski savez za geonauke (EGU)[mrtav link] i Biogeonauke (BG) (en)
| Pregled | |
|---|---|
| Geofizika | |
| Historija geologije | |
| Historijska geologija | |
| Kretanje | |
| Primjene | |
| Sastav i struktura | |
| Voda | |
| Zanimanja | |
