Han
Hanovi su objekti iz osmanskog perioda koji su služili za prenoćište putnika i njihovih karavana. To su bile zgrade sa štalom za konje, prostorijom za putnike i prostorijom za handžiju. Hanovi su građeni u čaršiji, u njenoj neposrednoj blizini ili na periferiji grada. Hanovi su također služili i za trgovinu. Najstariji dokumentarni han u Bosni i Hercegovini spominje se 1462. godine.[1][2]
Opis
[uredi | uredi izvor]Zgrada hana bila je prizemna s osnovom pravougaonika, visokim zidovima 2 – 2, 5 m. zidovi su od kamena, a vrata su bila toliko široka da može proći konj sa tovarom. Unutar hana su se nalazila jedno ili dva ognjišta, gdje se vatra loži zimi da se putnik ugrije i osuši odjeću. Bilo je hanova sa odvojenom sobom i sobom na spratu u kojoj je sjedio handžija i noćivali bogati putnici. Sobe za bogate goste bile su bolje opremljene sa ćilimima, serdžadom i minderom. Tek od 1878. godine po hanovima se pojavljuju kreveti, stolovi i stolice. Za rasvjetu su služile svijeće – lojanice. Pred hanom je bila sofa, gdje bi se prolaznici odmarali. Neki hanovi imali su odjeljenu štalu.[3]
Postojale su tri vrste hanova: 1. hanovi uz puteve; oni su služili za putnike za kraći odmor ili konak u kojima su se zadržavali jednu noć. 2. trgovački hanovi: oni su građeni na većim trgovačkim centrima. U njima su se trgovci zadržavali nekoliko dana, sedmica ili mjeseci, gdje su kupovali ili prodavali robu. 3. sezonski hanovi; oni su služili za liječenje ili teferiče. Pored hanova, postojale su i musafirhane, u kojima su putnici mogli besplatno boraviti obično tri dana. Što se tiče osoblja hanova, svaki han je imao handžiju (zakupnik hana i vlasnik namještaja u hanu) i barem jednu slugu, dok su u većim hanovima bili osim handžije još kahvedžija, odadžija (sobar), podrumdžija i nekoliko sluga.[4]
Historija
[uredi | uredi izvor]Prvih nekoliko decenija nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. nastaju prvi hanovi i karavansaraji na ovim prostorima. Prvobitno su ih gradili visoki zvaničnici (sandžak-bezi, begler-bezi, veliki veziri itd.) i drugi imućni ljudi uz svoje vakufe (zadužbine). Vakufi su hanove izdavali pod zakup na godinu. Prvi han u Bosni bio je Kolobara han, koji je podigao Isa-beg Ishaković u Sarajevu početkom 1462. Godine 1659. u Sarajevu su bila 23 hana i tri karavansaraja, a 1878. godine 50. Gotovo svi sarajevski hanovi građeni su u samoj čaršiji. Pored Kolobare, najveći i najpoznatiji sarajevski hanovi bili su Tašlihan, Morića han (poznat i kao Novi han) i Đulov han. Sačuvan je samo Morića han.[3]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ http://www.glavaticevo.com/rimskacesta.htm#1)
- ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III, Sarajevo: Veselin Masleša
- ^ a b Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III, str. 258-259, 265, Sarajevo: Veselin Masleša
- ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III, str. 268-271, Sarajevo: Veselin Masleša
