Idi na sadržaj

Opsada Novog Zrina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Opsada Novog Zrina
Hrvatsko-osmanski ratovi
Austrijsko-osmanski rat 1663–1664.
Datum5. juni – 7. juli 1664.
LokacijaNovi Zrin na Muri, Međimurje, Hrvatska (tada na granici od Osmanlija okupirane Ugarske)
PovodHrvatsko-osmanski ratovi, Austrijsko-osmanski rat 1663–1664.
IshodPobjeda Osmanskog Carstva i rušenje tvrđave Novi Zrin
Sukobljene strane
Habsburška Monarhija
Osmansko Carstvo Osmansko Carstvo
Komandanti
Nikola Zrinski
general Wolfgang Julius Hohenlohe-Neuenstein
general Peter Strozzi
Osmansko Carstvo Fazil Ahmed-paša Ćuprilić, veliki vezir
Vojne jedinice
~ 3000 (još oko 27.000 u rezervi) 70.000-100.000
Žrtve
~ 2000 poginulih ~ 10.000 poginulih

Opsada Novog Zrina bio je oružani sukob između kršćanske vojske, sastavljene od hrvatskih, austrijskih, njemačkih i ugarskih jedinica, te osmansko-tatarskih snaga, koji se zbio 1664. radi kontrole nad novosagrađenom strateškom tvrđavom Novi Zrin. Tvrđavu je 1661. sagradio hrvatski ban Nikola Zrinski na svom posjedu na rijeci Muri u Međimurju, sjeverna Hrvatska, na graničnom području prema tada od Osmanlija okupiranoj teritoriji Ugarske.

Na čelu kršćanske vojske koja je branila tvrđavu bio je Nikola Zrinski, te habsburški carski generali Wolfgang Julius grof Hohenlohe-Neuenstein i Peter grof Strozzi, a Osmanlije koji su je napadali predvodio je veliki vezir Fazil Ahmed-paša Ćuprilić (tur. Köprülü), uz pomoć Ismail-paše Bošnjaka i drugih visokih oficira i plemića. Osmansko-tatarska opsada trajala je oko mjesec dana, počevši od prvih dana juna pa do početka jula 1664., i bila je posljednji u nizu više oružanih konflikata vezanih za tu važnu tvrđavu.

Za vrijeme trajanja opsade Osmanlije su topovima pucale po zidinama i šančevima Novog Zrina te preduzeli mnogo pješadijskih napada, ali su odbrambene snage uspjele dugo odolijevati. Budući da su u blizini, kod naselja Legrad, bile rezevne kršćanske jedinice, posada u tvrđavi povremeno je dobijala pojačanja, koja su se uspijevala probiti preko riječnih rukavaca i močvarnog terena pokraj osmanskih trupa do same tvrđave. Ipak, potkraj juna postalo je jasno da umorni branioci neće moći spasiti Novi Zrin od mnogostruko brojnijih napadača, a glavni habsburški carski vojni komandant Raimondo Montecuccoli nije dozvolio da dođu pojačanja, jer ih je čuvao za odbranu Beča.

Na kraju su početkom jula Osmanlije savladale posljednje džepove otpora u Novom Zrinu, iskopale podzemne lagume (potkope), postavili mine i 7. jula 1664. potpalile ih. Tvrđava je do temelja razvaljena, a osmanska vojska uputila na sjever, prema Velikoj Kaniži.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]