Tomislav Dretar
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Tomislav Dretar | |
---|---|
Rođenje | Nova Gradiška, Jugoslavija | 2. mart 1945
Tomislav Dretar (rođen 2. marta 1945) jest bosanskohercegovački, hrvatski, francuski i belgijski književnik.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Diplomirao kulturologiju na Univerzitetu u Rijeci 1977. godine, a magistrirao 1984. u Sarajevu. Do 1977. bio nastavnik u Bosanskoj Krupi, zatim odlazi u Bihać i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od 1989. do početka 1990-ih predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. Od 1977. objavljuje pjesme, eseje, rasprave, naučne referate i članke u periodicima Kultura, Pregled, Naše teme, Oko, Oslobođenje, Odjek, Naši dani, Život, te na Radiju Sarajevo. Objavio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. Pjesme i eseji prevedeni su na italijanski, romski, mađarski, francuski, engleski, turski, albanski, slovenski, češki i holandski jezik.
Zastupljen u više pjesničkih antologija.
Prevodilac s francuskog jezika ekumenskog prijevoda Biblije na bosanski, hrvatski i srpski, napravio je prijevod prve knjige svih Muslimana Časni Kur'an na hrvatski, bosanski i srpski, zatim s latinskog Interrogatio Iohannis ili Ispitivanje Ivanovo koje je poznato u svijetu kao Bogumilsko evanđelje, a uz to preveo i Bhagavat-Gitu i Budinu molitvu.
Nagrade i priznanja
[uredi | uredi izvor]- Dobitnik književne nagrade Slovo Gorčina.
Ratni put
[uredi | uredi izvor]U odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, obavlja niz političkih dužnosti, zapovijedajući Hrvatskim vijećem odbrane Okruga i Općine do 1993. godine. Pozivajući se na bosanskohercegovački Ustav suprotstavlja se Mati Bobanu, negirajući političku separatističku tvorevinu Herceg-Bosnu i odlazi u izbjeglištvo gdje u Bruxellesu desetak godina radi kao fizički radnik i bibliotekar na l'Univertsité catholique de Louvain (Katolički univerzitet u Lovainu).
Djela
[uredi | uredi izvor]Književno-umjetnička djela
- Vox interioris, Sarajevo 1976.
- Drska perunika, Banja Luka 1980.
- Nedostupna staza; Protjecanja, Bihać 1984.
- Sorella della notte, Napoli, 1984.
- Knjiga čežnje, Bihać 1986.
- Slika, unutarnja rukovet, Beograd, 1988.
- Gorka srma, Bihać, 1989.
- Potraga za rubom,Kikinda, 1989.
- Bol, ciganska rapsodija, Novi Sad, 1990.
- L'Image,le florilège des lumières, Edition du Panthéon, Paris, 2001.
- Kotva, Bruxelles,2005
- Douleur, Rhapsodie tsigane-Bol,ciganska rapsodija (francuski - hrvatski), Barry (Belgija), 2007
- Foyer de paroles, Editions Manuscrit, Paris, 2008
- Aux Portes de l'Inaccessible/Na vratima Nedostupnog, M.E.O. Editions, Bruxelles, 2009
- Parole, mon logement social, Edition M.E.O., Bruxelles 2010, ISBN 978-2-930333-34-2
Autor antologije
[uredi | uredi izvor]- Sublimisme balkanique - Tom 1 - poètes de Croatie - antologija poezije - Izbor i predgovor - Tomislav Dretar, ISBN 978-2-930333-56-4
- "Sublimisme balkanique" - Tom 2 - poètes de Bosnie-Herzégovine - antologija poezije - Izbor i predgovor - Tomislav Dretar, ISBN 978-2-930702-71-1
Muzičko-scenska djela
- Libreto na temu "Smrt Omera i Merime" komponovano po Vuku Kulenoviću, RTB 1986
- Libreto za oratorij Opus n° 1 premijerno izvedeno po Simfonijskom orkestru RTB uz muziku Vuka *Kulenovića, Prvi festival simfonijskih orkestara Jugoslavije u Bihaću 1984.g.
- Libreto za scensku postavku oratorija po Dretarevoj poeziji, koreografija Branke Kolar, na muziku iz opere "Ero s onog svijeta" i Carmina Burana u izvođenju: Recital - Tomislav Dretar, ples - Bihaćki plesni ansambl i Karate klub Bihać.
Kulturološka djela
Napomena - Ukupan broj tekstova ovih vrsta i rodova tokom 25 godina bavljenja je oko 300.
- Konceptualizacija kulture u programima KPJ/SKJ u časopisu "Socijalizam" 6/84;
- Komunistička partija i kultura, u časopisu Opredjeljenja, 8-9/80;
- Međunacionalni odnosi u svjetlu revolucionarne prakse, Sveske 2/83;
- Krleža i Titovo djelo, Sveske 10/85;
- Jugoslavenstvo, majka koja ne smije pojesti svoju djecu, (saopćenje na Okruglom stolu povodom 35. godišnjice Zavoda za istraživanje kulturnog razvitka Srbije), Beograd, 1982
- Socijalistička transformacija kulture, Opredjeljenje, 1/85;
- Animacija u kulturi, Kultura, 45-46/79;
- Kulturna politika samoupravnog društva, Kultura, 53/81;
- Marginalije o kulturnoj animaciji, Pregled, 6/79;
- Kulturni apsket rada, Putevi, 4/80;
- O fetiškom karakteru jezika, Lica, 8-9-10/81;
- O Marcuseu i Estetskoj dimenziji, Pregled, 33/82;
- Kritika kulturnog modela postavljenog kao sustav upravljanja, Pregled, 7-8/83
- Kritika odnosa potreba i vrijednosti u djelima Agnes Heller, Pregled, 5/82
- Razina kulturnih interesa srednjoškolske omladine, Istraživanja, 1982.
- Trockij i Goebels, paralele i kontroverze rađanja medijalne i masovne kulture, Istraživanja, 1983.
Likovna kritika
- O vrijednostima i značajkama grafičkog opusa Dževada Hoze, Oslobođenje, Sarajevo
- O slikarstvu Marijane Muljević, Lica, Sarajevo
- O skulpturama Hakije Muranovića, odjek, Sarajevo
- Grafika, slika, skulptura, monografija, Bihać, 1981
Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: "Douleur, rhapsodie tsigane", Barry 2007, "L'image, florilège des lumières", Pariz 2001. i "Le Foyer de paroles", Bruxelles 2008. Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca na francuskom jeziku.
Zastupljen u Antologijama
[uredi | uredi izvor]- Krvatska, (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić)
- Skupljena baština: savremeno hrvatsko pjesništvo 1940-1990: (antologija) / priredio Stijepo Mijović Kočan
- Romane Poetongi Antologia - József Choli Daróczi, Ariadna (ISBN/ISSN: 963.045684.2), (romski, mađarski, engleski) Budimpešta 1995.
- Mnogoglasje - Savremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine"; Zdravko Kordić i Krešimir Šego u časopisu "Osvit" broj 1-2, Mostar, 2000.
- "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV st. do danas-Antologija poezije"; Prof. dr. Miloš Okuka u Matica hrvatska, Hrvatska misao, svezak 25-26, Sarajevo, 2002;