Idi na sadržaj

Ukrajinska hrivnja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ukrajinska hrivnja
гривня

Novčanica od 20 hrivnji iz 2003
ISO 4217 KodUAH
Korisnik Ukrajina
Najmanja jedinica1 kopejka
Kovanice1, 2, 5, 10, 25, 50 kopejki
Novčanice1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 hrivnji
Nacionalna bankaNacionalna banka Ukrajine (uk. "Національний банк України")
- veb-sajthttp://www.bank.gov.ua/control/uk/index

Hrivnja ₴ (ukrajinski: гривня; IPA: [ˈɦrɪʋnʲɑ]) je zvanična valuta Ukrajine.

Uvedena je 2. septembra 1996. godine kada je zamijenila ukrajinski kabarovanec (карбованець). Kabarovanec je ranije bio valuta nezavisne Ukrajine prije i tokom Drugog svjetskog rata. Jedna hrivnja se dijeli na 100 kopejki (копійка). Međunarodni kod je UAH.

Hrivnje izdaje Narodna Banka Ukrajine. Papirne novčanice se izdaju u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 hrivnji a kovanice u apoenima od 1, 2, 5, 10, 25 i 50 kopejki i 1 hrivnje.[1]

Inflacija tokom 2013. godine je iznosila 0,5%.[2]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Riječ hrivnia se koristila za bakrene kovanice, ovisno od historijskog konteksta, u apoenima od 0,5; 2 a kasnije 3 kopejke. Srebrene kovanice od 10 kopejki pod nazivom hrivenik korištene su u periodu bivšeh SSSR-a. Korišten je i naziv zloti, preuzet iz poljskog jezika. Proglašenjem Republike Ukrajine 18. juna 1917, Centralna Rada (Savez nazvan po centralnom mjestu u Kijevu) je uvela i vlastitu valutu. Prvenstveno je korišten naziv karbovanci, koji je imao vrijednost 17,424x0,044 g zlata. Prva novčanica, u apoenu od 100 karbovanca, uvedena je 19. decembra 1917 dekretom Centralne Rade. Novčanica je sadržavala tekst na jezicima 4 najbrojnije nacija Ukrajine: ukrajinskom, ruskom, poljskom i hebrejskom (Ukrajinci, Rusi, Poljaci, Jevreji). Dizajn je izmislio Georgi Narbut. Izbor trozupca, kao grba zemlje, povezan je također s Narbutom. Trozubac se nalazio i na starim zlatnim i srebrenim kovanicama, kovanim za vrijeme vladavine Vladimira Velikog. Hrivnja je, odlukom Centralne Rade, uvedena 1. marta 1918. Karbovanec je zamijenjen hrivnjom u odnosu 1,2 : 1. Od 1918. u opticaju se novčanice apoena 2, 10, 100, 500 1000 i 2000 hrivnji. Dizajn su izmislili Vasil Krajčevski i Georgi Narbut. Pod vodstvom Pavla Skoropadskog, koji je preuzeo vlast ključne 1918, sprovedena je denominacija starih karbovanca.[3]

Sovjetski Savez

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: SSSR

Novac boljševika tzv. tisijačka (pogrdan naziv, bs. "jeftina hiljadarka") uvedena je, pod zvaničnim nazivom novi karbovanec, u odnosu na stari karbovanec od 1:5457000000. Prisilnom monetarnom reformom uvodi se, od 1922. do 1924. červonet (nominalna vrijednost 1,6767 g zlata). Novi karbovanec se mijenja u odnosu na červonet za 1:10. Ovo stanje je ostalo sve do nezavisnosti Ukrajine.[3]

Nezavisnost Ukrajine

[uredi | uredi izvor]

Od 1992. uvodi se ponovo hrivnja koja je, u periodu tranzicije, bila izložena visokoj inflaciji. Proces stabilizacije ekonomije počinje 1995. Monetarna reforma Ukrajine uvodi se 25. augusta 1996.[3]

Kovanice

[uredi | uredi izvor]

Do 1992. kovanice je proizvodio Poligrafski institut Italije.[4] Krajem 2001. kovanice su kovane u luganskoj štampariji.[5] Od 2001. kovanje preuzima Centralna (Nacionalna) banka Ukrajine. Dizajn je izmislio Vasil Lopata (*1941).

Kovanice (od 1992)[6]
Slika Vrijednost Osobine Opis Datum
Prečnik Masa Sastav Rub Lice Naličje kovanje izdavanje istekle ukinute
1 kopejka 16 mm 1,5 g nehrđajući čelik gladak vrijednost,
ornamenti 		ukrajinski trozub (grb) 1992–danas 2. 9. 1996. U opticaju
2 kopejke 17,30 mm 0,64 g (1992~1996)
1,8 g (2001–danas) 		Al (1992–1996),
od 2001. Nehrđajući čelik
5 kopejki 24 mm 4,3 g nehrđajući čelik hrapav
10 kopejki 16,3 mm 1,7 g bronza (1992–1996),
Al i bronza (2001–danas)
25 kopejki 20,8 mm 2,9 g hrapav i gladak naizmjenično
50 kopejki 23 mm 4,2 g
1 hrivnja 26 mm 7.1 g (1995,1996)
6.9 g (2001-) 		bronza (1995-1996),
od 2001. Al i bronza 		Tekst "ОДНА ГРИВНЯ", godina kovanja Od 1995 12. mart 1997

Novčanica

[uredi | uredi izvor]
Vrijednost [1] Veličina Slika Boja Lice Naličje Datum izdavanja
1 hrivnja 118 x 63 mm 1 hryvnia obverse 1 hryvnia reverse žutoplava Vladimir Veliki (958–1015), knez Novgoroda i Veliki knez Kijeva
Vladar Kijevske Rusije od 980. do 1015.[7] 		zid Vladimirovog dvorca u Kijevu. 22. 5. 2006.
2 hrivnje 118 x 63 mm 2 hryvni obverse 2 hryvni reverse narančasta Jaroslav Mudri (978–1054), knez Novgoroda i Veliki knez Kijeva
Vladar Kijevske Rusije od 1019. do 1054.[8] 		katedrala Sv. Sofije u Kijevu. 24. 9. 2004.
5 hrivnji 118 x 63 mm 5 hryven' obverse 5 hryven' reverse plava Bogdan Hmeljnicki (1595–1657), vođa ukrajinskih kozaka.[9] crkva u selu Subotiv. 14. 6. 2004.
10 hrivnji 124 x 66 mm 10 hryven' obverse 10 hryven' reverse purpurna Ivan Mazepa (1639–1709), vođa ukrajinskih kozaka.[10] katedrala Djevice Marije u Kijevu. 1. 11. 2004.
20 hrivnji 130 x 69 mm 20 hryven' obverse 20 hryven' reverse zelena Ivan Franko (1856–1916), pjesnik i pisac.[11] zgrada opere i teatra u Lvivu. 1. 12. 2003.
50 hrivnji 136 x 72 mm 50 hryven' obverse 50 hryven' reverse ljubičasta Mihajlo Hruševski (1866–1934), historičar i političar.[12] zgrada "Centralna Rada" ("Kuća učitelja" u Kijevu). 29. 3. 2004.
100 hrivnji 142 x 75 mm 100 hryven' obverse 100 hryven' reverse maslinastozelena Taras Ševčenko (1814–1861), pjesnik i umjetnik.[13] Nacionalni univerzitet u Kijevu. 9. 3. 2015.
200 hrivnji 148 x 75 mm 200 hryven' obverse 200 hryven' reverse ružičasta Lesia Ukrainka (1871–1913), pjesnikinja i umjetnica.[14] glavni toranj u dvorcu Lutsk. 28. 5. 2007.
500 hrivnji 154 x 75 mm 500 hryven' obverse 500 hryven' reverse smeđa Gregori Skovoroda (1722–1794), pisac i filozof.[15] jedna od zgrada Nacionalnog univeriteta Kijev Moglijanska Akademija. 15. 9. 2006.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Bankonotes and Coins" (jezik: engleski). Nacionalna banka Ukrajine. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  2. ^ 2013 Inflation Rate
  3. ^ a b c "History of Hryvnia" (jezik: engleski). Nacionalna banka Ukrajine. Pristupljeno 26. 12. 2015.
  4. ^ Centralna banka Ukrajine. Available at: http://www.bank.gov.ua/control/uk/publish/article?art_id=40912&cat_id=40465 Arhivirano 22. 12. 2015. na Wayback Machine
  5. ^ "How hryvnia was born". Arhivirano s originala, 8. 10. 2008. Pristupljeno 1. 1. 2016. Podrobnosti.ua (ru)
  6. ^ National Bank of Ukraine. Available at:http://www.bank.gov.ua/control/uk/U opticajumoney/chcoin/list
  7. ^ "1 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  8. ^ "2 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  9. ^ "5 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  10. ^ "10 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  11. ^ "20 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  12. ^ "50 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  13. ^ "100 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  14. ^ "200 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  15. ^ "500 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Ukrajinska hrivnja
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ukrajinska_hrivnja&oldid=3501109"