Viktor Apfelbeck
Viktor Apfelbeck je bio austrijski i bosanskohercegovački entomolog, te kustos entomološkog odjela Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Rođen 18. aprila 1859. godine u Eisenerzu, u Štajerskoj. Jedan je od najznačajnijih evropskih entomologa i pionir entomoloških istraživanja na Balkanu.[1]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Apfelbeck po završenom srednjoškolskom obrazovanju postaje inžinjer šumarstva, nakon službe u Ludbregu 1887. dolazi u Bosnu i Hercegovinu, gdje biva angažovan kao šumarski stručnjak za Zemaljsku vladu. Iste godine otkriva prve pećinske insekte. Za kustosa entomološkog odjela Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine postavljen je 1889. godine i na tom mjestu ostao je do svog penzionisanja, 1925. godine. Nakon penzionisanja, kao entomolog nastavio je raditi sve do smrti u Državnom higijenskom zavodu u Sarajevu.[2]
Apfelbeck je prvi istraživač koji je prikupljeni materijal počeo spremati u Bosni i Hercegovini, a njegovim dolaskom u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine započinje stvaranje naučnih zbirki i sistematsko proučavanje faune Bosne i Hercegovine. Njegovo životno djelo predstavlja rad na entomološkoj zbirci Zemaljskog muzeja, koja broji oko pola miliona primjeraka skupljenih u Bosni i Hercegovini, drugim dijelovima Balkana i svijeta. Zahvaljujući njegovom radu entomološka zbirka Zemaljskog muzeja tada je predstavljala jednu od najvećih entomoloških zbirki na Balkanu i u Evropi.[3] Opisao je 603 nova taksona za nauku (5 rodova, 19 podrodova, 380 vrsta, 158 podvrsta, 26 varijeteta i 15 aberacija), te objavio preko 100 naučnih radova. Najznačajnije djelo mu je Balkanska fauna kukaca (Fauna insectorum balcanica, 6 sv., 1894–1916).[4] Godine 1904. u Berlinu izlazi njegov prvi svezak koji monografski prikazuje trčke (Carabidae).[5] Značajan broj radova je objavio u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
U svojim istraživanjima faune insekata pješke je prešao gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, te učestvovao u entomološkim istraživanjima u Bugarskoj, Turskoj, Grčkoj, Albaniji i Crnoj Gori. Posebno opsežna istraživanja pećinske faune proveo je u pećinama u okolini Sarajeva, Višegrada, Fojnice i Konjica.
Na osnovu rezultata Apfelbeckovih istraživanja Zemaljska vlada je 1914. godine donijela uredbu o zaštiti pećina i pećinske faune u Bosni i Hercegovini, što se smatra i prvom bosanskohercegovačkom uredbom o zaštiti prirode.
Umro je nakon duže bolesti 1. maja 1934. u Sarajevu.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Popović, Jovo. "Viktor Apfelbeck 1859-1934". Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
- ^ Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, sv. 1, A-Đ. 2009. Hrvatski leksikografski institut BiH. Mostar. ISBN 978-9958-9249-7-2
- ^ Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, sv. 1, A-Đ. 2009. Hrvatski leksikografski institut BiH. Mostar. ISBN 978-9958-9249-7-2
- ^ "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod. Pristupljeno 15. 11. 2021.
- ^ Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, sv. 1, A-Đ. 2009. Hrvatski leksikografski institut BiH. Mostar. ISBN 978-9958-9249-7-2