Vladislav Hercegović Kosača
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Vladislav Hercegović Kosača (1426. ili 1427 – 1490) bio je bosanski plemić s titulom velikog vojvode bosanskog.
Godine 1466. nakon smrti oca Stjepana Vukčića Kosače posjede i titulu hercega nasljeđuje mlađi Vlatko. Vladislav se sukobljavao i mirio s ocem više puta. Od 1453. često je bio u službi Osmanlija, Mlečana i ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina, koji mu je 1469. darovao utvrde Veliki i Mali Kalnik kraj Križevaca. Kao osmanski vazal (od 1469) učestvovao je u osvajanju Počitelja na Neretvi 1472. i u borbama protiv ostalih bosanskih velikaša, poput Vlatkovića. U 1480. pokušava se osloboditi osmanske vlasti. U tome ne uspijeva i povlači se u Herceg Novi.
Padom Herceg Novog pod osmansku vlast u 1483. Kosača bježi u Rab, gdje uživa zaštitu Mletačke Republike. Kosača umire u Rabu 1490. Nakon njegove smrti porodica je osiromašila. Njegov sin Balša živio je na Kalniku, gdje se spominje 1510.