Atomska fizika

Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama.

Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno).

U pojednostavljenom Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n=2). Prikazana je emisija svjetlosti. Prijelaz elektrona predstavlja H-alfa, prvu liniju Balmerove serije, valne duljine 656 nm.

Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma. Izvorno se je atomska fizika bavila nuklearnom fizikom.

Atomska i molekularna fizika

Atomska i molekularna fizika je grana fizike koja se bavi istraživanjem strukture atoma i molekula, njihovih energetskih stanja i međudjelovanja s ostalim česticama i poljima. Uspješan je primjer primjene kvantne mehanike. Važniji su ogranci atomska i molekularna spektroskopija, atomski i molekularni snopovi, atomski, molekularni i elektronski sudari, atomska i molekularna fizika na površinama, ionizacija i fizika plazme, lasersko hlađenje i atomske stupice, atomska optika, fotonima inducirana dinamika, klasteri, nelinearna optika i spektroskopija. U nas se laserska spektroskopija razvija u Institutu za fiziku i Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.

Atomistika

Atomistika je proučavanje strukture i međudjelovanja atoma.

Istaknuti atomski fizičari

• John Dalton,
• Joseph von Fraunhofer,
• Johannes Rydberg,
• Joseph John Thomson,
• Lise Meitner,
• Ernest Rutherford,
• Enrico Fermi,
• David Bates,
• Niels Bohr,
• Marie Curie,
• Max Born,
• Max Planck,
• Clinton Joseph Davisson,
• Charlotte Froese Fischer,
• Vladimir Fock,
• Douglas Hartree,
• Ratko Janev,
• Sin-Itiro Tomonaga,
• Sheldon Lee Glashow,
• Harrie S. Massey,
• Nevill Mott,
• Mike Seaton,
• John C. Slater,
• George Paget Thomson.

Izvori

HE

Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda