Prijeđi na sadržaj

Josef Ressel

Izvor: Wikipedija
Josef Ressel

Rođenje 29. lipnja 1793.
Chrudim, Habsburška monarhija, sada Češka
Smrt 9. listopada 1857.
Ljubljana, Austrijsko Carstvo, sada Slovenija
Narodnost Austrijanac
Polje izumitelj, inženjer, tehničar, šumar i književnik
Alma mater Sveučilište u Beču
Poznat po izumu vijčanog propelera i parobroda
Portal o životopisima

Joseph Ludwig Franz Ressel (češki: Josef Ludvík František Ressel, Chrudim, Češka, 29. lipnja 1793.9. listopada 1857. Ljubljana, Slovenija), austrijsko-češki šumar i izumitelj, izumitelj brodskog propelera.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodno mjesto Josefa Ressela je češki gradić Chrudim. Ocu Antonu Herrmannu Resselu njemački je bio materinski jezik, dok mu je mati Marie Anna Konvičková bila prava Čehinja. Studirao je u Austriji na gimnaziji u Linzu. U Českim Budejovicama završio je topničku školu, te u samostanu Mariabrunn kod Beča završio je Šumarsku akademiju.

Josef Ressel, Tehnički Muzej u Beču
Prvi radni brodski propeler, Tehnički Muzej u Beču

Radio je za austrijsku vladu kao šumar u južnim dijelovima monarhije, osobito u Hrvatskoj i Sloveniji. Među ostalim radio je u Motovunu. Zadaća mu je bila opskrbiti mornaricu kvalitetnim drvom.[1] Pridonio je pošumljavanju Učke. Radio je u slovenskoj Kostanjevici gdje je testirao svoje brodske propelere. Godine 1821. premješten je u Trst, najveću luku Austrijskog Carstva, gdje su mu se testovi pokazali uspješnim. Propeler mu je patentiran 1827. godine. Na testu s brodom na parni pogon Civetta 1829. preplovio je tršćanskom lukom brzinom od šest čvorova i onda su eksplodirali parovodi. Policija je zbog ove nezgode zabranila daljnje testove. Eksploziju nije prouzročio novi propeler, kako se onda vjerovalo.

Patentirao je još mnoge izume. Osim što je izumio propeler, nazivali su ga izumiteljem parobroda te mu je podignut spomenik u parku u Beču, gdje ga se komemorira kao jedinog izumitelja vijčanog propelera i parobroda.
Također je izumio ili usavršio stroj za pogon riječnih brodova, pneumatsku poštu, kuglične i valjkaste ležajeve, mlin s valjcima, rotacijsku prešu, bojenje pamučne tkanine, cestovno parno vozilo, različite strojeve i alate za poljodjelstvo i dr.
Austrija mu je odala počast postavljanjem njegova lika na novčanici od 500 šilinga sredinom 1960-ih (P139). Na licu je Ressel, a na naličju brod Civetta.

Umro je u Ljubljani. Pokopan je u spomen-parku Navje, dijelu groblja sv. Krištofa u ljubljanskoj četvrti Bežigradu.

Zbog velikog doprinosa hrvatskom šumarstvu, u Motovunu je po njemu nazvan trg.

Galerija slika

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Istrianet.org[neaktivna poveznica] Relevant Non-Istrians (pristupljeno 13. svibnja 2016.) (engleski)

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • Josip Ressel Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK