Kazba Alžira

Kazba Alžira
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Alžir
Godina uvrštenja	1992. (16. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, v
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:565
Koordinate	36°47′00″N 03°03′37″E / 36.78333°N 3.06028°E
	Kazba Alžira

Kazba Alžira je kazba (ar.: قصبة‎, tj. "citadela") i tradicionalna četvrt oko citadele grada Alžira. Kazba je nastala kao medina (utvrđeni stari grad) koji je gledao na otoke na kojima je još u 4. stoljeću pr. Kr. Kartaga osnovala svoje kolonije. Kao jedinstveni islamski stari grad s ostacima citadele, osmanskih palača i tradicionalnih kuća, koji je utjecao na oblik mnogih drugih gradova Magreba, 1992. godine upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi. Pored brojnih sačuvanih hamama (javna kupatila), džamija i sokaka (natkrivene tržnice), u tradicionalnim kućama tu danas živi oko 50,000 stanovnika.

Povijest

Alžirska kazba je osnovana na ostacima antičkog Icosiuma. To je bio maleni grad na brdu iznad mora koji je bio podijeljen na dva dijela: Gornji i Donji grad. Njime su vladali Feničani, Rimljani, Berberi i Arapi.

God. 1516., turski gusar-plaćenik, Khair-al-Din, je osnovao Alžir kao prijestolnicu osmanskog dijela alžirske obale. Alžirski beg je djelovao podosta neovisno od središta Osmanskog carstva u Istanbulu, što je dovelo do vojnog i gospodarskog procvata Alžira. Izgradnja grada se nastavila do 17. stoljeća, i iako je Alžir bio turski grad u njegovoj arhitekturi su se kombinirali utjecaji arapsko-mediteranske arhitekture s turskom vojnom arhitekturom u kojem ova druga nije nikada dominirala. Sam lokalitet je uvjetovao nastanak dugih vijugavih ulica i izmjenjivih meandara ulica antičkog grada.

Tijekom francuske okupacije (1830. – 1962.) neki dijelovi grada su uništeni, većinom zbog nerazumijevanja zapadnjaka za islamsku arhitekturu, ali se od 1920-ih pokušava očuvati Stari grad. Zaštita Kazbe se počela provoditi 1970-ih, a u pravo je u tijeku obnova tradicionalnih građevina, ali i vješta modernizacija infrastrukture Kazbe na takav način da se neće narušiti integritet starog grada. No, Reuters je u kolovozu 2008. godine objavio kako je Kazba u stanju nebrige i nekim dijelovima prijeti urušavanje.^[1]

Odlike

Osim originalnog arapsko-mediteranskog plana grada koji se pruža od citadele na brdu, sve do morske obale i luke, grad je prepun raskošno uređenih privatnih kuća koje svjedoče o bogatstvu Alžira u 16. stoljeću. Tu su također i palača reisa Dar Aziza, ali i džamije kao što su:

Almoravidska Džamija El Kebir koja je najstarija u gradu, ali joj je današnji izgled iz 1794. godine
Džamija Reisa Alije Betčnina iz 1623. godine
Osmanska Džamija el Džedid iz 1660. godine s velikom kupolom iznad četiri manje
Džamija Ketčua s dva minareta koju je 1794. godine izgradio Beg Baba Hasan

Ulica u Kazbi 1950.
Krovovi kazbe
Džamija el Džedid 1890.
Dvorište Reisove palače
Džamija Ketčua

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kazba Alžira

↑ William Maclean, A ray of hope for Algeria's crumbling Casbah? Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. studenoga 2012. (Wayback Machine), Reuters 31. kolovoza 2008. (engl.) Prezeto 19. svibnja 2011.

Vanjske poveznice

Smith, Craig S. 23. srpnja 2006. The Crumbling of the Casbah. The New York Times. Pristupljeno 8. veljače 2008.CS1 održavanje: datum i godina (link)
Hammer, Joshua. Srpanj 2007. Save the Casbah. Smithsonian. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. rujna 2012. Pristupljeno 19. svibnja 2011.

[1] William Maclean, A ray of hope for Algeria's crumbling Casbah? Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. studenoga 2012. (Wayback Machine), Reuters 31. kolovoza 2008. (engl.) Prezeto 19. svibnja 2011.

[1]