Majka
»Mama« preusmjerava ovamo. Za druga značenja pogledajte Mama (razdvojba).
Majke su osobe koje imaju pravnu i društvenu vezu s djecom, koja mogu, ali ne moraju, biti njihovo biološko potomstvo. Ovisno o kontekstu, žene se mogu smatrati majkama na temelju toga što su dijete rodile ili su ga posvojile.
Nekoliko je pojmova vezanih u majčinstvo, a povezani su uz sljedeće uvjete: žena je dijete rodila, odgaja ga/ju, donirala je jajnu stanicu. Žene koje dijete rode, ali ne odgajaju, nazivaju se biološkim majkama; žene koje dijete rode, ali ne iz vlastita zametka, nazivaju se surogat majkama (u hrvatskom se jeziku koristi i pojam noseća majka[1]). Majkom djeteta začetog darovanom jajnom stanicom ili zametkom u procesu medicinski potpomognute oplodnje smatra se žena koja je dijete rodila.[2]
Gore navedeni pojmovi koji definiraju ulogu majke nisu ni iscrpni niti univerzalni, jer se svaka definicija 'majke' može razlikovati ovisno o tome kako su definirane društvene, kulturne i religijske uloge.
Često se u svakodnevnom govoru koristi naziv mama, a koriste se i mati (rus), mater (lat, grč), a u razgovornom jeziku među mladima roditeljica ili stara.[3]
Biološko majčinstvo za ljude, kao i za druge sisavce, nastaje rađanjem potomka iz oplođene jajne stanice nakon trudnoće. Trudnoća nastaje ili spolnim odnosom ili postupcima medicinski potpomognute oplodnje, usađivanjem oplođene jajne stanice u endometrij maternice.
Kod ljudi trudnoća često traje oko 9 mjeseci, nakon čega žena može roditi ili vaginalnim putem ili putem carskog reza. Nakon što se dijete rodi, majka proizvodi mlijeko u procesu laktacije. Majčino mlijeko izvor je antitijela za imunološki sustav dojenčeta i obično jedini izvor prehrane za dojenčad prije nego što počnu jesti drugu hranu. Preporuke su da se stariju dojenčad i malu djecu nastavi dojiti, u kombinaciji s drugom hranom, koju treba uvesti otprilike od šestog mjeseca života.
Osim rađanjem djeteta, žena može postati majkom i posvajanjem. Posvojenje se u različitim oblicima prakticiralo kroz povijest, čak i prije ljudske civilizacije.[4] Suvremeni sustavi posvajanja, nastali u 20. stoljeću, regulirani su nacionalnim zakonodavstvom, a u Hrvatskoj je to Obiteljski zakon.
U Hrvatskoj je postupak posvojenja dugotrajan i često zahtjevan, ali pomoć u procesu nude organizacije poput Adopte.[5]
Mogućnost da lezbijke i biseksualne žene u istospolnim vezama (ili žene bez partnera) postanu majke povećala se u posljednjih nekoliko desetljeća. Osim postajanja majkama u sklopu prijašnjih heteroseksualnih veza, homoseksualne žene majkama postaju i kroz postupak posvajanja ili doniranja sperme.
U svibnju 2021. godine u Hrvatskoj je donesena presuda prema kojoj nije dozvoljena diskriminacija posvojitelja na temelju njihova životnog partnerstva.[6]
Riječ mati je indoeuropska, praslavenska i baltoslavenska. Kao i u slučaju ot-ca riječ je potekla iz dječjeg govora: ma-, mama, maja, majka.[7]
Riječ mama na hrvatskome slična je ili jednaka po izgovoru i u mnogim drugim jezicima:
- Mama na poljskome
- Máma na češkome
- Mama na mandarinskome kineskome
- Maman na francuskome i farsiju
- Mamma na talijanskome
- Mae na portugalskome
- Mā̃ (ਮਾਂ) na istočnopendžapskom
- Mama na svahiliju
- EEMA (אמא) na hebrejskome
- Mom ili mommy na engleskome u SAD-u
- Mum ili mommy na nizozemskome te na engleskome u Velikoj Britaniji, Australiji i na Novom Zelandu
- Mao, AMAA ili Maataa u Indiji i susjednim zemaljama
- U mnogim azijskim kulturama na jugu i Bliskom istoku majka je poznata kao Amma, oma, Ammi ili ummi
- ↑ Hrvatsko antropološko nazivlje (PDF)
- ↑ Obiteljski zakon NN 103/15,98/19
- ↑ Rječnik hrvatskog jezika
- ↑ Conn, Peter J. 2013. Adoption : a brief social and cultural history. Basingstoke. ISBN 978-1-137-33220-2. OCLC 830024484
- ↑ Adopta
- ↑ Dugine obitelji
- ↑ Tomislav Ladan, Riječi, Zagreb, 2000. str. 247, ISBN 953-6178-45-1