Prijeđi na sadržaj

Muškarac

Uredi poveznice
Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Muškarac

Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola. Spol muškarca određen je pri začeću prisustvom kromosoma X od majke i kromosoma Y od oca, a spolna diferencijacija muškog fetusa uglavnom je određena genom SRY na kromosomu Y. Spol se vrlo rano ispoljava u fenotipu ploda kroz razvoj spolnih organa, prema čemu se određuje je li dijete rođeno kao dječak ili djevojčica. Hormoni koji stimuliraju proizvodnju androgena rezultiraju razvojem sekundarnih spolnih obilježja, čime razlike među muškarcima i ženama rastu. Kod muškaraca obilježja uključuje rast dlaka na licu, razvoj veće mišićne mase i manji udio masti u tijelu.

Muška anatomija razlikuje se od ženske po organima muškog reproduktivnog sustava koji uključuju penis, sjemenovod, prostatu, pasjemenik i sjemenike te po sekundarnim spolnim obilježjima.

Kroz ljudsku povijest tradicionalne rodne uloge često su definirale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti muškaraca. Muškarci se često suočavaju s regrutiranjem u vojnu službu ili su usmjereni na profesije s visokim stopama smrtnosti. Mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za muškarce, kao što je nevoljno obrezivanje. Muškarci imaju nekoliko godina kraći životni vijek od žena.[1] Zastupljeniji su i kao počinitelji i kao žrtve nasilja.

Transseksualni muškarci imaju rodni identitet koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju, dok interseksualni muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške biologije.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Naziv za muškarca ima osnovu u riječi muž, staroslavenski mǫžь, prema indoeuropskom korijenu mon-g-.[2]

Biologija

[uredi | uredi kôd]
Karyotype of a human male.
Kariogram muškarca u pravilu prikazuje kromosomski par X i Y.

Kod ljudi spermiji normalno nose ili X ili Y spolni kromosom. Ako spermij koji nosi kromosom Y oplodi jajnu stanicu žene, koja uvijek nosi kromosom X, potomak će biti muški (XY). Gen SRY obično se nalazi na Y kromosomu i čimbenik je koji stvara testis koji onda upravlja diferencijacijom muškog spola. Spolna diferencijacija kod muškaraca odvija se na način koji ovisi o testisima, dok diferencijacija kod žena ne ovisi o gonadama.[3] U prosjeku se na svakih 100 žena rađa oko 105 muškaraca, no omjer je donekle promjenjiv, ovisno o dijelu svijeta i kulturi.[1]

Kod ljudi je spolno dvoličje prisutno u više osobina. Mnoge od njih nemaju izravnu vezu s reproduktivnom sposobnošću, iako većina ima ulogu u spolnoj privlačnosti. Dimorfizam se opaža u visini, masi i građi tijela, iako uvijek postoje primjeri koji ne slijede opći obrazac: muškarci su obično viši od žena, ali ima mnogo ljudi oba spola koji su blizu srednje visine za cijelu vrstu.[4]

Fotografija žene (lijevo) i muškarca (desno). Oba modela imaju uklonjene stidne dlake.

Primarna spolna obilježja (spolni organi, prvenstveno penis i testisi) posebnost su koja je prisutna pri rođenju i ključna su za reprodukciju. Sekundarna spolna obilježja javljaju se tijekom puberteta.[5][6] Takve značajke posebno su očite u fenotipskim osobinama koje razlikuju spolove, no one nisu izravno dio reproduktivnog sustava.[7][8][9] Sekundarna spolna obilježja koja su specifična za muškarce uključuju i šira ramena,[10] proširen grkljan (Adamova jabučica)[10] te glas koji je znatno dublji od glasa djeteta ili žene.[8]

Reproduktivni sustav

[uredi | uredi kôd]
Bočni presjek donjeg dijela trbuha muškarca koji prikazuje anatomiju muškog spolnog sustava

Muški spolni sustav uključuje vanjske i unutarnje genitalije. Muško vanjsko spolovilo sastoji se od penisa, muške uretre i mošnjā, dok se muško unutarnje spolovilo sastoji od testisa, prostate, pasjemenika, sjemenog mjehurića, sjemenovoda, ejakulacijskog kanala i bulbouretralne žlijezde.[11]

Uloga muškog reproduktivnog sustava jest proizvodnja sperme koja nosi spermije (time i gensku informaciju) koji se mogu sjediniti s jajnom stanicom žene. Sperma koja ulazi u ženinu maternicu i jajovode oplođuje jajnu stanicu koja se razvija u fetus; poslije ejakulacije muški reproduktivni sustav nema nikakvu ulogu u trudnoći. Proučavanje muške reprodukcije i povezanih organa naziva se andrologija.[12]

Spolni hormoni

[uredi | uredi kôd]

Testosteron potiče razvoj Wolffijevih kanala i penisa te zatvaranje labioskrotalnih nabora u mošnju. Drugi značajan hormon u spolnoj diferencijaciji je anti-Müllerov hormon koji inhibira razvoj Müllerovih kanalića. Kod muškaraca testosteron i gonadotropini koje oslobađa hipofiza potiču spermatogenezu.[13]

Zdravlje

[uredi | uredi kôd]

Iako se većina globalnih zdravstvenih rodnih nejednakosti odnosi na žene, postoje situacije u kojima su muškarci u lošijem položaju. Jedan takav primjer su oružani sukobi, gdje su muškarci često neposredne žrtve. Studija o sukobima u 13 zemalja od 1955. do 2002. pokazala je da se 81 % svih nasilnih smrtnih slučajeva u ratu odnosio na muškarce.[14] Osim oružanih sukoba, u područjima s visokom učestalošću nasilja, kao što su regije pod kontrolom narkokartela, muškarci također imaju više stope smrtnosti.[15] Iznenadne i drastične promjene u gospodarskom okruženju i gubitak društvene potpore, posebice socijalnih subvencija i bonova za hranu, također su povezani s višim razinama konzumacije alkohola i psihičkim stresom među muškarcima, što dovodi do rasta u stopama smrtnosti. To je zato što takve situacije muškarcima često otežavaju brigu o obitelji, što je zadatak koji se dugo smatrao suštinom muškosti.[16] Retrospektivna analiza ljudi zaraženih običnom prehladom otkrila je da liječnici podcjenjuju simptome muškaraca, i da su spremniji pripisati simptome i bolest ženama nego muškarcima.[17] Žene žive dulje od muškaraca u svim zemljama i u svim dobnim skupinama.[18] Liječnici muškarcima pružaju manje usluga i manje ih savjetuju.[19]

Spolnost i rod

[uredi | uredi kôd]

Muška seksualnost i privlačnost razlikuju se od osobe do osobe, a na seksualno ponašanje muškarca mogu utjecati mnogi čimbenici, uključujući razvijene predispozicije, ličnost, odgoj i kulturu. Dok je većina muškaraca heteroseksualna, značajne manjine homoseksualne su ili biseksualne orijentacije.[20]

Transseksualni muškarci imaju muški rodni identitet koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju i mogu se podvrgnuti nadomjesnoj terapiji hormonima i operaciji promjene spola. Interseksualni muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške biologije.[21] Procjena iz 2016. godine jest da se 0,256 % ljudi identificiraju kao transrodne osobe.[22] Istraživanje provedeno 2017. na 80 929 učenika u Minnesoti pokazalo je da se otprilike dvostruko više adolescenata ženskog spola izjasnilo kao transrodno u usporedbi s adolescentima muškoga spola.[23]

Društvena uloga

[uredi | uredi kôd]

Muškost

[uredi | uredi kôd]
Michelangelov David klasična je slika mladenačke muške ljepote u zapadnjačkoj umjetnosti

Muškost je skup osobina ličnosti i atributa povezanih s dječacima i muškarcima. Iako je muškost društveno konstruirana,[24] neka istraživanja pokazuju da su određena ponašanja koja se smatraju muškima pod biološkim utjecajem.[25] U kojoj je mjeri muškost pod biološkim ili društvenim utjecajem predmet je rasprave.[25] Ona se razlikuje od definicije biološkog muškog spola jer i muškarci i žene mogu pokazivati muške osobine.[26] Muškarci se općenito suočavaju s društvenom stigmom zbog utjelovljenja ženskih osobina, više nego žene zbog utjelovljenja muških osobina.[27] To se može pojaviti kao homofobija.[27]

Standardi muškosti razlikuju se u različitim kulturama i povijesnim razdobljima.[28] Dok vanjski znakovi muškosti izgledaju drugačije u različitim kulturama, postoje neki zajednički aspekti. U svim kulturama u prošlosti, i još uvijek među tradicionalnim i nezapadnim kulturama, vjenčanje je najčešća i definitivna razlika između dječaštva i muškosti.[29] U kasnom 20. stoljeću pokazalo se da su se neke »odlike muškarca« tradicionalno ostvarene u braku (zaštita, materijalno osiguranje i reprodukcija) još uvijek smatrale znakovima postizanja muškosti.[29][30]

Osobni odnosi

[uredi | uredi kôd]

Platonski odnosi ne razlikuju se značajno između muškaraca i žena, iako neke razlike postoje. Prijateljstva koja uključuju muškarce više se temelje na zajedničkim aktivnostima nego na samootkrivanju i osobnoj povezanosti. Percepcija prijateljstva koje uključuje muškarce razlikuje se među kulturama i vremenskim razdobljima.[27] U heteroseksualnim romantičnim vezama od muškaraca se obično očekuje da preuzmu proaktivnu ulogu, započnu vezu, planiraju spojeve i predlože brak.[27]

Status

[uredi | uredi kôd]

Antropologija je pokazala da sama muškost ima društveni status, baš kao i bogatstvo, rasa i društvena klasa. U zapadnoj kulturi veća muškost obično donosi veći društveni status.[31][32] U većini kultura muške privilegije daju muškarcima više prava nego ženama. Čak i u društvima u kojima muškarcima nisu dane posebne zakonske privilegije oni obično imaju više položaje moći i smatra se da ih društvo shvaća ozbiljnije.[27]

Slika u medijima

[uredi | uredi kôd]

Medijski prikazi muškaraca često ponavljaju tradicionalno shvaćanje muškosti. Muškarci se na televiziji prikazuju češće nego žene i najčešće se pojavljuju kao glavne uloge u akcijskim i dramskim programima. Muškarci su obično aktivniji u televizijskom programu od žena i obično imaju veću moć i status. Zbog svoje istaknutosti, muškarci će vjerojatnije biti i objekti i poticatelji duhovitog ili omalovažavajućeg sadržaja. Očevi su na televiziji često prikazani ili kao idealizirani i brižni ili kao nespretni i nesposobni. U reklamama su muškarci nesrazmjerno zastupljeni u reklamama za alkohol, vozila i poslovne proizvode.[33]

Prava

[uredi | uredi kôd]

U većini društava muškarci imaju više zakonskih i kulturnih prava od žena,[34] a mizoginija je u društvu mnogo raširenija od mizandrije.[35][36] Muškarci obično dobivaju manje podrške kao žrtve seksualnog zlostavljanja, a silovanje muškaracu donosi stigmu.[37] Obiteljsko nasilje nad muškarcima na sličan je način stigmatizirano. Protivnici obrezivanja obrezivanje smatraju kršenjem ljudskih prava.[38] Pokret za prava očeva nastoji podržati rastavljene očeve koji nemaju jednaka prava na brigu o svojoj djeci.[39] Muški pokret odgovor je na probleme s kojima se suočavaju muškarci u zapadnim zemljama.

Simbol

[uredi | uredi kôd]
Simbol planeta Marsa simbol je i za muški spol

Simbolom Marsa (♂) često se predstavlja muški spol.[40][41] Prvi ga je za označavanje spola upotrijebio Carl Linnaeus 1751. godine.[42] Simbol se ponekad tumači kao stilizirani prikaz štita i koplja rimskog boga Marsa. Međutim, prema Stearnu, ovo je tumačenje izmišljeno jer svi povijesni dokazi govore u prilog zaključku francuskog klasičnog učenjaka Claudea de Saumaisea da je izvedeno iz θρ, kratkog zapisa grčkog imena za planet Mars, Thouros.[43]

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]
  • Andrew Perchuk, Simon Watney, bell hooks, The Masculine Masquerade: Masculinity and Representation, MIT Press 1995
  • Pierre Bourdieu, Masculine Domination, Paperback Edition, Stanford University Press 2001
  • Robert W. Connell, Masculinities, Cambridge : Polity Press, 1995
  • Warren Farrell, The Myth of Male Power Berkley Trade, 1993ISBN 0-425-18144-8
  • Michael Kimmel (ed.), Robert W. Connell (ed.), Jeff Hearn (ed.), Handbook of Studies on Men and Masculinities, Sage Publications 2004

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Ritchie, Hannah; Roser, Max. 13. lipnja 2019. Gender Ratio. Our World in Data
  2. ↑ Muž. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 7. listopada 2022.
  3. ↑ Rey, Rodolfo; Josso, Nathalie; Racine, Chrystèle. 2000. Sexual Differentiation. Endotext. MDText.com, Inc.|pmid=25905232 |quote= Irrespective of their chromosomal constitution, when the gonadal primordia differentiate into testes, all internal and external genitalia develop following the male pathway. When no testes are present, the genitalia develop along the female pathway. The existence of ovaries has no effect on fetal differentiation of the genitalia. The paramount importance of testicular differentiation for fetal sex development has prompted the use of the expression "sex determination" to refer to the differentiation of the bipotential or primitive gonads into testes.}}}
  4. ↑ Wells, Jonathan C. K. 1. rujna 2007. Sexual dimorphism of body composition. Best Practice & Research Clinical Endocrinology & Metabolism. Normal and Abnormal Sex Development (engleski). 21 (3): 415–430. doi:10.1016/j.beem.2007.04.007. ISSN 1521-690X
  5. ↑ Melmed S, Polonsky KS, Larsen PR, Kronenberg HM. 2011. Williams Textbook of Endocrinology E-Book. Elsevier Health Sciences. str. 1054. ISBN 978-1437736007
  6. ↑ Pack PE. 2016. CliffsNotes AP Biology, 5th Edition. Houghton Mifflin Harcourt. str. 219. ISBN 978-0544784178
  7. ↑ Bjorklund DF, Blasi CH. 2011. Child and Adolescent Development: An Integrated Approach. Cengage Learning. str. 152–153. ISBN 978-1133168379
  8. ↑ a b Primary & Secondary Sexual Characteristics. Sciencing.com. 30. travnja 2018.
  9. ↑ Encyclopedia of Reproduction. Elsevier Science. 2018. str. 103. ISBN 978-0-12-815145-7
  10. ↑ a b Berger, Kathleen Stassen. 2005. The Developing Person Through the Life Span. Worth Publishers. str. 349. ISBN 978-0-7167-5706-1
  11. ↑ Definition of Male genitalia. MedicineNet. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. studenoga 2020. Pristupljeno 7. listopada 2022.
  12. ↑ Clement, Pierre; Giuliano, François. 2015. Anatomy and physiology of genital organs - men. Handbook of Clinical Neurology. 130: 19–37. doi:10.1016/B978-0-444-63247-0.00003-1. ISSN 0072-9752. PMID 26003237
  13. ↑ Goodman, H. Maurice. 2009. Basic Medical Endocrinology 4th izdanje. Elsevier. str. 239–256. ISBN 9780123739759
  14. ↑ The World Bank (2012). World Development Report 2012: Gender Equality and Development (Report). Washington, DC: The World Bank.
  15. ↑ "Homicide Trends in the United States, 1980-2008" United States Department of Justice (2010) p. 10
  16. ↑ Brainerd, Elizabeth; Cutler, David. 2005. Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union. William Davidson Institute. Ann Arbor, MI. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  17. ↑ Sue, Kyle. 2017. The science behind 'man flu.' (PDF). BMJ. 359: j5560. doi:10.1136/bmj.j5560. ISSN 0959-8138. PMID 29229663. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 8. prosinca 2017. Pristupljeno 11. siječnja 2018.
  18. ↑ Austad, S.N.A; Bartke, A.A. 2016. Sex Differences in Longevity and in Responses to Anti-Aging Interventions: A Mini-Review. Gerontology. 62 (1): 40–6. doi:10.1159/000381472. PMID 25968226
  19. ↑ Williams, David R. Svibanj 2003. The Health of Men: Structured Inequalities and Opportunities. Am J Public Health. 93 (5): 724–731. doi:10.2105/ajph.93.5.724. PMC 1447828. PMID 12721133
  20. ↑ Bailey, J. Michael; Vasey, Paul; Diamond, Lisa; Breedlove, S. Marc; Vilain, Eric; Epprecht, Marc. 2016. Sexual Orientation, Controversy, and Science. Psychological Science in the Public Interest. 17 (2): 45–101. doi:10.1177/1529100616637616. PMID 27113562
  21. ↑ what are Answers to Your Questions About Transgender Individuals and Gender Identity. APA. Pristupljeno 26. siječnja 2015.
  22. ↑ Collin, Lindsay; Reisner, Sari L.; Tangpricha, Vin; Goodman, Michael. 2016. Prevalence of Transgender Depends on the "Case" Definition: A Systematic Review. The Journal of Sexual Medicine (engleski). 13 (4): 613–626. doi:10.1016/j.jsxm.2016.02.001. PMC 4823815. PMID 27045261
  23. ↑ Goodman, Michael; Adams, Noah; Corneil, Trevor; Kreukels, Baudewijntje; Motmans, Joz; Coleman, Eli. 1. lipnja 2019. Size and Distribution of Transgender and Gender Nonconforming Populations: A Narrative Review. Endocrinology and Metabolism Clinics of North America. Transgender Medicine (engleski). 48 (2): 303–321. doi:10.1016/j.ecl.2019.01.001. ISSN 0889-8529. PMID 31027541
  24. ↑ Shehan, Constance L. 2018. Gale Researcher Guide for: The Continuing Significance of Gender (engleski). Gale, Cengage Learning. str. 1–5. ISBN 9781535861175
  25. ↑ a b Social vs biological citations:
  26. ↑ Male vs Masculine/Feminine:
  27. ↑ a b c d e Helgeson, Vicki S. 2017. Psychology of gender 5. izdanje. New York. ISBN 978-1-138-10034-3. OCLC 958164206
  28. ↑ Kimmel, Michael S.; Aronson, Amy, ur. 2004. Men and Masculinities: A Social, Cultural, and Historical Encyclopedia, Volume 1. ABC-CLIO. Santa Barbara, Calif.. str. xxiii. ISBN 978-1-57-607774-0
  29. ↑ a b Arnett, Jeffrey Jensen. 1998. Learning to Stand Alone: The Contemporary American Transition to Adulthood in Cultural and Historical Context. Human Development (engleski). 41 (5–6): 295–315. doi:10.1159/000022591. ISSN 0018-716X
  30. ↑ Gilmore, David D. 1990. Manhood in the Making: Cultural Concepts of Masculinity (engleski). Yale University Press. str. 48. ISBN 0-300-05076-3
  31. ↑ Virtue (2009). Merriam-Webster Online Dictionary. 2009. Pristupljeno 8. lipnja 2009.
  32. ↑ Virile (2009). Merriam-Webster Online Dictionary. 2009. Pristupljeno 8. lipnja 2009.
  33. ↑ Fejes, Fred J. 1992. Considering Men and the Media. Craig, Steve (ur.). Masculinity as Fact: A Review of Empirical Mass Communication Research on Masculinity. SAGE Publications. str. 9–22. ISBN 9780803941632
  34. ↑ Helgeson 2017.
  35. ↑ Ouellette, Marc. 2007. Misandry. Flood, Michael; i dr. (ur.). International Encyclopedia of Men and Masculinities. Routledge. Abingdon, UK; New York, N.Y.. str. 442–3. ISBN 978-0-415-33343-6
  36. ↑ Gilmore, David D. 2010. Misogyny: The Male Malady. University of Pennsylvania Press. str. 12–13. ISBN 9780812200324
  37. ↑ Rabin, Roni Caryn. 23. siječnja 2012. Men Struggle for Rape Awareness. The New York Times. Pristupljeno 30. studenoga 2013.
  38. ↑ Jacobs, Allan J.; Arora, Kavita Shah. 1. veljače 2015. Ritual Male Infant Circumcision and Human Rights. The American Journal of Bioethics. 15 (2): 30–39. doi:10.1080/15265161.2014.990162. ISSN 1526-5161. PMID 25674955
  39. ↑ Flood, Michael. 1. prosinca 2012. Separated fathers and the ‘fathers’ rights’ movement. Journal of Family Studies. 18 (2–3): 235–345. doi:10.5172/jfs.2012.18.2-3.235. ISSN 1322-9400
  40. ↑ Schott, G D. 24. prosinca 2005. Sex symbols ancient and modern: their origins and iconography on the pedigree. BMJ: British Medical Journal. 331 (7531): 1509–1510. doi:10.1136/bmj.331.7531.1509. ISSN 0959-8138. PMC 1322246. PMID 16373733
  41. ↑ Solar System Symbols. NASA Solar System Exploration. Pristupljeno 18. kolovoza 2021.
  42. ↑ Stearn, William T. Svibanj 1962. The Origin of the Male and Female Symbols of Biology (PDF). Taxon. 11 (4): 109–113. doi:10.2307/1217734. ISSN 0040-0262. JSTOR 1217734. Their first biological use is in the Linnaean dissertation Plantae hybridae (1751) where in discussing hybrid plants Linnaeus denoted the supposed female parent species by the sign ♀, the male parent by the sign ♂, the hybrid by ☿. In subsequent publications he retained the signs ♀ and ♂ for male and female individuals but discarded ☿ for hybrids.
  43. ↑ Stearn, William T. 1962. The Origin of the Male and Female Symbols of Biology. Taxon. 11 (4): 109–113. doi:10.2307/1217734. ISSN 0040-0262. JSTOR 1217734

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Muškarac
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Muškarac&oldid=7023181"