Razgovor:Beograd
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Beograd. | |||
|---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
| |||
Ni jedan deo današnje teritrorije Beograda nikada nije pripadao Hrvatskoj, osim u vreme fašističke NDH. Naime, od 1918-1922, današnje teritorije Zemuna i Novog Beograda pripadale su Sremskoj županiji, a od 26.4.1922. Sremskoj oblasti. Granica Banovine Hrvatske se 26.9.1939. prostirala do okoline Petrovaradina, dakle nikako do ušća Save u Dunav.
- Od 1881. do 1918. Pogledaj članak o Hrvatskoj i Slavoniji u Enciklopediji Britannici iz 1911, osobito odjeljak najveći gradovi. Elephantus 21:54, 30 Apr 2005 (CEST)
Hrvatski jezik
[uredi kôd]Da ne bude zabune: hram, kafana, hala su srpske riječi, a hrvatske su crkva (u ovom slučaju; hram na hrvatskom znači nešto drugo), kavana, dvorana. To što se govori o srpskom gradu, ne znači da se mora govoriti na srpskom jeziku. Marijan 00:55, 14. veljača 2007. (CET)
crkva
[uredi kôd]Crkva nije hrvatska vec slovenska rec.--Stefan VL (razgovor) 15:18, 23. travanj 2009. (CEST)
- Zapravo,reči hram i crkva su i jedna i druga slovenske,ali značenje nije baš isto.Sa druge strane reč hala nije srpska ili uopšte slovenska reč već nemačka ili turska (tuđica),a slovenska je dvorana,i koristi se podjednako i u srpskom i u hrvatskom jeziku.Reč kafana ili kavana kao što se govori u Hrvatskoj,su u osnovi strane,jer reč kafa ili kava nisu slovenske već turske čini mi se.I da nisu turske,jamačno nisu slovenske (dakle ni srpske ni hrvatske).Čisto da skrenem pažnju na poreklo reči.
I nemojte zaboga ljudi da dižete prašinu toliko oko jezika,dovoljno su sasvim slični da se razumemo sasvim dobro,u redu?Glupo je politizovati jezike,dovoljno je stvari odveć politizovano na Balkanu...Nikola iz Beograda. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 95.180.14.241 (razgovor • doprinosi)
Obojica ste sasvim promašili! Marijanov je komentar na mjestu. Uopće nije važno čije je podrijetlo riječi crkva, hram, kavana ili bilo koje druge. Zna se dobro koji je oblik tih riječi u hrvatskom, a koji u srpskom i to se mora poštivati u svim službenim tekstovima, u koje spada i Wikipedija. Također je nebitno što se mi jako dobro razumijemo. Čak je i u vrijeme "bratstva i jedinstva" miješanje zapadne i istočne varijante u istom tekstu bilo neispravno, a i smatralo se kičem i diletantizmom. Dakle, sasvim su promašeni ovi pseudoantišovinistički prosvjedi, a kad dolaze sa srpske strane ostavljaju sasvim suprotni dojam. 141.136.214.243 23:34, 10. travnja 2020. (CEST)
muzej kneza pavla
[uredi kôd]potkrala vam se greška. muzej kneza pavla ne postoji. on je postojao do kraja drugog svetskog rata a onda je spojen sa narodnim muzejem. sve one slike stranih slikara koje ste naveli da se nalaze u narodnom muzeju jesu iz muzeja kneza pavla ali sam muzej više ne postoji. inače, muzej se nalazio u novom dvoru u zgradi današnjeg predsedništva.
stambol kapija
[uredi kôd]u poznatim građevinama beograda navodi se stambol kapija, iako one ne postoji. srušena je 1866. godine — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.175.73.39 (razgovor • doprinosi) 00:01, 20. studenog 2009.
Imena
[uredi kôd]"Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se može naići i na oblik "Biograd na Dunavu" (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak "na Dunavu" stoga što u hrvatskom nazivlju postoje tri veća Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd - Székesfehérvár i Biograd na Dunavu - Beograd)." Može li se ovdje citirati koja su to hrvatska glasila u kojima piše "Biograd na Dunavu"? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 217.14.217.242 (razgovor • doprinosi)
Srpsko narodno pozorište
[uredi kôd]Samo jedna ispravka, Srpsko narodno pozorište nalazi se u Novom Sadu, a u Beogradu je smešteno Narodno pozorište. Slika koja se koristi u ovom članku je upravo slika Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, a ne Narodnog pozorišta iz Beograda.