Prijeđi na sadržaj

Religije Afrike

Izvor: Wikipedija
Raspodjela glavnih religija Afrike.

Religije Afrike imale su veliki utjecaj na afričku umjetnost, kulturu i filozofiju. Većina afričkog stanovništva pripada kršćanstvu ili islamu. Druge osobe prakticiraju afričke tradicionalne i pučke religije. Ruralno stanovništvo je vjerski često okarakterizirano sinkretizmom s lokalnim tradicijama. [1][1][2][3]

Abrahamske religije

[uredi | uredi kôd]
Bahá'í hram, Kampala, Uganda.

Većina Afrikanaca su sljedbenici kršćanstva ili islama. Afrikanci često kombiniraju svoja tradicionalna vjerovanja s prakticiranjem abrahamskih religija. [4][4][5][6][7][8] Abrahamske religije su vrlo rasprostranjene diljem Afrike i zamijenile su afričke religije, no često su prilagođene i afričkim kulturalnim kontekstima i vjerovanjima. Pretpostavlja se da su 2002. godine kršćani činili oko 40% afričkog stanovništva, dok je broj muslimana iznosio 45%.[9] Prema studiju objavljenom u listopadu 2012. broj kršćana u Africi popeo se na oko 46% stanovništva dok se broj muslimana spustio na oko 40%,[10] i da je kršćanstvo najraširenija religija kontinenta. Jedan od razloga povećanju broja kršćana je prema islamskim medijima i povećan broj prelazaka s islama na kršćanstvo. [11]

Bahaizam

[uredi | uredi kôd]

Bahaizam (Bahá'í) je treća po rasprostranjenosti abrahamska religija u Africi poslije islama i kršćanstva,[12] nakon pojačanog rasta 1950.-ih i 1960.-ih.[13] Udruga "Association of Religion Data Archives" oslanjajući se na podatke "World Christian Encyclopedije" objavila je liste većih i manjih grupacija bahaizma u Africi[14] s Kenijom, D.R. Kongo, Južnoafričkom Republikom, Mauricijusom i Zambijom među deset najbrojnijih svjetskih populacija bahaizma 2005., (svaka s više od 200.000 sljedbenika), gledajući procentualno broj stanovnika ovih država.

Kršćanstvo

[uredi | uredi kôd]
Katedrala svetog Petra i Pavla u Lubumbashi, D.R. Kongo.
Viseća crkva u Kairu, u Egiptu.

Kršćanstvo je jedna od najraširenijih afričkih religija, i dominantna religija u području Subsaharske Afrike. Većina sljedbenika kršćanstva izvan Egipta, Etiopije i Eritreje su katolici[15] ili protestanti. Nekoliko sinkretičkih i mesijanskih sekti su također prisutne na kontinentu, uključujući Nazaretsku baptističkau crkvu u Južnoj Africi i Aladura crkve u Nigeriji. Sljedbenici adventista i Jehovinih svjedoka su rašireni u dosta afričkih država. Najstarije afričke kršćanske denominacije su Koptska crkva, Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva i Eritreanska pravoslavna tevahedo Crkva, koje pripadaju Istočnoj pravoslavnoj Crkvi, koje nastaju u 4. stoljeću za vrijeme kralja Ezana, vladara kraljevstva Aksum, čineći Etiopiju jednu od prvih kršćanskih nacija.[16]

U prvim stoljećima kršćanstva, Afrika je dala nekoliko osoba koje su imale značajan utjecaj na kršćanstvo izvan Afrike uključujući svetog Augustina, svetog Mauricijusa, Origena, Tertulijana, trojicu papa (Viktora I., Miltijada i Gelazija I.), kao i osobe spomenute u bibliji Šimuna Cirenca i etiopskog eunuha kojeg je krstio Filip Evanđelista. Kršćanstvo je postojalo u Etiopiji i prije kralja Ezane, no čvrsto uporište dobiva tek proglašavanjem kršćanstva državnom religijom 330. godine.[17] Najstariji i najpoznatiji izvor kršćanstva na afričkom kontinentu može se naći u Djelima Apostolskim kada Filip Evanđelist pokrštava etiopskog putnika (DJ 8, 26-40) iz I. stoljeća. Iako Biblija spominje Etiopljane, znanstvenici su tvrdili da je to uobičajeni termin za osobe koje dolaze iz oblasti koja se nalazi na jug-jugoistoku Egipta. Drugi izvori tvrdili su pak da je to bio Židov koji je upravljao kraljičinim dvorom. Svi se izvori pak slažu da je putnik bio član kraljevskog vijeća koji je uspio nagovoriti kraljicu da sagradi crkvu.
Neki eksperti predviđaju da će se centar kršćanstva prenijeti iz industrijalizirane Europe u Afriku i Aziju. Povjesničar Lamin Sanneh s Yale sveučilišta tvrdi da "Afričko kršćanstvo nije samo egzotičan, rijedak fenomen u jednom tamnom kutu svijeta, već da afričko kršćanstvo može biti model stvarima koje dolaze."[18] Statistike World Christian Encyclopedije (David Barrett) prikazuju sve izraženiji trend rasta kršćanstva u Adrici i pretpostavljaju da će 2025. u Africi biti 633 mil. kršćana.[19]

Islam

[uredi | uredi kôd]
Velika ili Ukbetova džamija, dao ju je sagraditi u Kairouanu u Tunisu, 670. arapski general Uqba Ibn Nafi, je najstarija džamija Sjeverne Afrike,[20] Kairouan, Tunis.
Džamija u Abuji, Nigerija.

Prema World Book Encyclopediji, Islam je najveća afrička religija ,[21] s 47% afirčke populacije, koja čini 1/4 ukupne svjetske islamske populacije.[22] Korijeni islama u Africi sežu još u doba proroka Muhameda, kada su njegovi učenici emigrirali u Abesiniju (današnja Etiopija) plašeći se progona poganskih Arapa.

Širenje islama u Sjevernoj Africi započinje osvajanjem Egipta od strane kalifa Omara, preko sinajskog poluotoka - nakon čega arapska vojska brzo osvaja i ostala područja Sjeverne Afrike. Do širenja islama u Zapadnoj Africi dolazi kroz trgovinu i preko mornara. Islamska religija dominira u Sjevernoj Africi i na afričkom rogu. Islam preovladava i u istočnoj oblasti Afrike, naseljene Svahili narodom kao i u nekim zapadno afričkim dijelovima. U Zapadnoj Africi je postojalo nekoliko jakih muslimanskih država poput Malijskog Carstva, i songajskog carstva kojim su vladali Mansa Musa, Sonni Ali i Askia Muhammed.

Judaizam

[uredi | uredi kôd]
Židovsko selo Balankab u Etiopiji, H. A. Stern, Wanderings Among the Falashas in Abyssinia London, 1862.

Sljedbenici judaizma mogu se pronaći diljem Afrike. Iako se o judaizmu u Africi manje zna nego o kršćanstvu i islamu, ipak judaizam krasi bogata povijest na afričkom kontinentu. Danas se mogu naći židovske zajednice u dosta država: uključujući Beta Izrael u Etiopiji, Abayudaya u Ugandi, Izraelski dom u Gani, Igbo Židove u Nigeriji i narod Lemba u Južnoj Africi.

Tradicionalne afričke religije

[uredi | uredi kôd]
Voodoo oltar u Abomeyu, u Beninu
Vrač u južnom Kamerunu

Afrika je dom širokom spektru tradicionalnih vjerovanja. Iako su religijski običaji često podjeljeni među velikim brojem lokalnih zajednica, oni su obično jedinstveni kod specifične populacije i geografske regije.[23] Prema Dr J Omosade Awolalu, pojam "tradicionalan" označava nešto što je fundamentalno, prenošeno s generacije na generaciju, da bi se prakticiralo u sadašnjosti, ali i u budućnosti. Nešto kao naslijeđe prošlosti, koje povezuje prošlost sa sadašnjim vremenima, kao i sadašnjost s budućnosti.[3] Ove tradicije nemaju misionara koje bi propagirale ovakvav način vjerovanja. [24] Neke tradicionalne afričke religije uključuju Yoruba, Serer i Igbo religiju.

Hinduizam

[uredi | uredi kôd]

Hinduizam postoji u Africi tek od kasnog 19. stoljeća. Nije puno rasprostranjen u Africi, osim na Mauricijusu gdje je to najrasprostranjenija religija,[25] i u nekoliko drugih država gdje ima tek nekoliko hinduističkih hramova.

Druge religije

[uredi | uredi kôd]

Druge religije poput džainizma, šintoizma, i budizma imaju mali broj sljedbenika po različitim krajevima Afrike, koji uglavnom potječu iz država gdje se ove religije uglavnom prakticiraju u širem obimu.

Bez religije / agnosticizam / ateizam

[uredi | uredi kôd]

Gallupove ankete pokazuju da nereligiozne osobe čine oko 20% populacije u Južnoafričkoj Republici, 16% u Bocvani, 13% u Mozambiku, 13% u Togou, 12% u Libiji i Obali Bjelokosti, 10% u Etiopiji i Angoli, 9% u Sudanu, Zimbabveu i Alžiru, 8% u Namibiji i 7% na Madagaskaru.[26]

Sinkretizam

[uredi | uredi kôd]
Popularna slika sinkretskog božanstva Mami Wata

Sinkretizam, tj. spanjanje ili miješanje religija u Africi između kršćanstva i tradicionalnih religija kao i između islama i tradicionalnih religija.

Božja vojska otopra iz sjeverne Ugande ujedinjuje katoličke obrede krunice i euharistije s islamskim pravcem molitve prema Meki. Afričke religije koje se smatraju sinkretičkim su: Mami Wata, Nkabah ili tzv. Aladura crkve, poput Pokreta Keruba i Serafina. Često je diskutabilno, da li jedna crkva pripada kršćanstvu ili sinkretizmu (npr. Kimbanguistička crkva) U Americi se mogu sresti sljedbenici religija poput Santerie, Candomble, Umbande, Macumbae koji su potomci robova nasilno odveženih brodovima uglavnom iz područja Zapadne Afrike i Konga.

Raspodjela religija

[uredi | uredi kôd]
Država Kršćanstvo u
% svekupnog stanovništva 		Islam u
% svekupnog stanovništva 		Traditicionalne religije u
% svekupnog stanovništva 		Izvori
- Srednja Afrika -
Angola 95 0.5 4.5 [27]
Kamerun 69.2 20.9 9.9 [28]
Srednjoafrička Republika 80.3 10.1 9.6 [3]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. prosinca 2010. (Wayback Machine)
Čad 34 53 13 [29]
Demokratska Republika Kongo 95.6 1.5 2.9 [30]
Republika Kongo 90.7 1.3 8
Ekvatorijalna Gvineja 93 1 6 [31]
Gabon 73 10 17 [32]
Sveti Toma i Princip 97 2 1 [33]
- Istočna Afrika -
Burundi 75 5 20 [34]
Komori 2 98 0 [35]
Kenija 78 10 12 [36]
Madagaskar 41 7 52 [37]
Malavi 79.9 12.8 7.3 [38]
Mauricijus 32.2 16.6 51.2 [39]
Mayotte 3 97 0 [40]
Mozambik 56.1 17.9 26 [41]
Réunion 84.9 2.1 13 [42]
Ruanda 93.6 4.6 1.8 [43]
Sejšeli 93.1 1.1 5.8 [44]
Tanzanija 30 35 35 [45]
Uganda 84 12 4 [46]
Zambija 87 1 12 [47]
- Afrički rog -
Džibuti 6 94 0 [48]
Eritreja 62.5 36.5 1 [49]
Etiopija 62.8 33.9 3.3 [50]
Somalija 0 100 0 [51]
- Sjeverna Afrika -
Alžir 1 99 0 [52]
Egipat 10 90 0 [53]
Libija 1 97 2 [54]
Maroko 1.1 98.7 0.2 [55]
Saharska Arapska Demokratska Republika 0 100 0 [56]
Južni Sudan 50 0 50 ?
Sudan 3 97 0 [57]
Tunis 1 98 1 [58]
- Južna Afrika -
Bocvana 71.6 0.3 28.1 [59]
Esvatini 90 1 9 [60]
Južnoafrička Republika 79.7 1.5 18.8 [61]
Lesoto 90 0 10 [62]
Namibija 90 0 10 [63]
Zimbabve 84 1 15 [64]
- Zapadna Afrika -
Benin 42.8 24.4 32.8 [65]
Burkina Faso 23 61 16 [66]
Zelenortska Republika 99 0 1 [67]
Obala Bjelokosti 37.5 37.5 25.0 [68]
Gambija 9 90 1 [69]
Gana 69 15.6 15.4 [70]
Gvineja 10 85 5 [71]
Gvineja Bisao 10 50 40 [72]
Liberija 85.6 12.2 2.2 [73]
Mali 5 90 5 [74]
Mauritanija 0 100 0 [75]
Niger 5 90 5 [76]
Nigerija 48.2 50.4 1.4 [77]
Senegal 5 94 1 [78]
Sijera Leone 21 77 2 [79]
Togo 48 14 38 [80]
  1. ^ Korišteni su najnoviji podaci

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Restless Spirits: Syncretic Religion Yolanda Pierce, Ph.D. Associate Professor of African American Religion & Literature
  2. ↑ Religion In Africa And The Diaspora: African Belief System. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. lipnja 2019. Pristupljeno 12. listopada 2012.
  3. ↑ a b Dr J.O. Awolalu, Studies in Comparative Religion Vol. 10, No. 2. (Spring, 1976).
  4. ↑ a b Introduction to African religion. ISBN 9780435940027When Africans are converted to other religions, they often mix their traditional religion with the one to which they are converted.
  5. ↑ Worldmark Encyclopedia of Religious Practices: Religions and denominations. str. 1. ISBN 9780787666125Although a large proportion of Africans have converted to Islam an Christianity, these two world religions have been assimilated into African culture, and many African Christians and Muslims maintain traditional spiritual beliefs
  6. ↑ The Oxford handbook of religion and ecology. ISBN 9780195178722Even in the adopted religions of Islam and Christianity, which on the surface appear to have converted millions of Africans from their traditional religions, many aspect of traditional religions are still manifest
  7. ↑ US study sheds light on Africa's unique religious mix. AFP. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. travnja 2010. Pristupljeno 12. listopada 2012.t doesn't seem to be an either-or for many people. They can describe themselves primarily as Muslim or Christian and continue to practice many of the traditions that are characteristic of African traditional religion," Luis Lugo, executive director of the Pew Forum, told AFP.
  8. ↑ In Transitions and consolidation of democracy in Africa. ISBN 9781586840402Even though the two religions are monotheistic, most African Christians and Muslims convert to them and still retain some aspects of their traditional religions
  9. ↑ Encyclopædia Britannica. Britannica Book of the Year 2003. Encyclopædia Britannica, (2003) ISBN 9780852299562 p.306
    According to the Encyclopædia Britannica, as of mid-2002, there were 376,453,000 Christians, 329,869,000 Muslims and 98,734,000 people who practiced traditional religions in Africa. Ian S. Markham,(A World Religions Reader. Cambridge, MA: Blackwell Publishers, 1996.) is cited by Morehouse University as giving the mid 1990s figure of 278,250,800 Muslims in Africa, but still as 40.8% of the total spaggetti These numbers are estimates, and remain a matter of conjecture. See Amadu Jacky Kaba. The spread of Christianity and Islam in Africa: a survey and analysis of the numbers and percentages of Christians, Muslims and those who practice indigenous religions. The Western Journal of Black Studies, Vol 29, Number 2, June 2005. Discusses the estimations of various almanacs and encyclopedium, placing Britannica's estimate as the most agreed figure. Notes the figure presented at the World Christian Encyclopedia, summarized here  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine), as being an outlier. On rates of growth, Islam and Pentecostal Christianity are highest, see: The List: The World’s Fastest-Growing Religions  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. svibnja 2007. (Wayback Machine), Foreign Policy, May 2007.
  10. ↑ [1].
  11. ↑ [2]
  12. ↑ Lee, Anthony A. Studeni 1997. The Baha'i Church of Calabar, West Africa: The Problem of Levels in Religious History. Occasional Papers in Shaykhi, Babi and Baha'i Studies. 01 (06)
  13. ↑ Overview Of World Religions. General Essay on the Religions of Sub-Saharan Africa. Division of Religion and Philosophy, University of Cumbria. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. prosinca 2007. Pristupljeno 16. travnja 2008.
  14. ↑ Most Baha'i Nations (2005). QuickLists > Compare Nations > Religions >. The Association of Religion Data Archives. 2005. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. travnja 2010. Pristupljeno 4. srpnja 2009.
  15. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. siječnja 2014. Pristupljeno 7. prosinca 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  16. ↑ http://www.kebranegast.com  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. studenoga 2011. (Wayback Machine) Kebra Negast
  17. ↑ Gayraud S. Wilmore, Pragmatic spirituality: the Christian faith through an Africentric lens. NYU Press. 2004. page 105
  18. ↑ Historian Ahead of His Time, Christianity Today Magazine, February 2007
  19. ↑ World Council of Churches Report, August 2004
  20. ↑ Hans Kung, Tracing the Way : Spiritual Dimensions of the World Religions. Continuum International Publishing Group. 2006. page 248
  21. ↑ Encyclopædia Britannica. Britannica Book of the Year 2003. Encyclopædia Britannica, (2003) ISBN 978-0-85229-956-2 p.306
    According to the Encyclopædia Britannica, as of mid-2002, there were 480,453,000 Christians, 329,869,000 Muslims and 98,734,000 people who practiced traditional religions in Africa. Ian S. Markham, (A World Religions Reader. Cambridge, MA: Blackwell Publishers, 1996.) is cited by Morehouse University as giving the mid 1990s figure of 278,250,800 Muslims in Africa, but still as 40.8% of the total. These numbers are estimates, and remain a matter of conjecture (see Amadu Jacky Kaba). The spread of Christianity and Islam in Africa: a survey and analysis of the numbers and percentages of Christians, Muslims and those who practice indigenous religions. The Western Journal of Black Studies, Vol 29, Number 2, June 2005. Discusses the estimations of various almanacs and encyclopedium, placing Britannica's estimate as the most agreed figure. Notes the figure presented at the World Christian Encyclopedia, summarized here  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine), as being an outlier. On rates of growth, Islam and Pentecostal Christianity are highest, see: The List: The World’s Fastest-Growing Religions  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. svibnja 2007. (Wayback Machine), Foreign Policy, May 2007.
  22. ↑ http://www.islamandafrica.com  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. srpnja 2012. (Wayback Machine) Islam And Africa
  23. ↑ Cheikh Anta Diop The African Origin of Civilization: Myth or Reality, Chicago, L.Hill, 1974. ISBN 1-55652-072-7
  24. ↑ John MbitiAfrican Religions and Philosophy, African Writers Series, Heinemann [1969] (1990). ISBN 0-435-89591-5
  25. ↑ Mauritius. CIA World Factbook. CIA. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. prosinca 2018. Pristupljeno 26. srpnja 2012.
  26. ↑ GALLUP WorldView - data accessed on 14 September 2011
  27. ↑ Angola. State.gov. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  28. ↑ Cameroon. State.gov. 17. studenoga 2010. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  29. ↑ CIA - The World Factbook. Cia.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. svibnja 2020. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  30. ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 9. kolovoza 2011. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  31. ↑ Equatorial Guinea. State.gov. 17. studenoga 2010. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  32. ↑ Gabon. State.gov. 17. studenoga 2010. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  33. ↑ Sao Tome and Principe. State.gov. 17. studenoga 2010. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  34. ↑ Burundi. State.gov. 17. studenoga 2010. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  35. ↑ CIA - The World Factbook. Cia.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. prosinca 2018. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  36. ↑ CIA - The World Factbook. Cia.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. kolovoza 2020. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  37. ↑ CIA - The World Factbook. Cia.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. kolovoza 2011. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  38. ↑ Malawi. State.gov. 14. rujna 2007. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  39. ↑ CIA - The World Factbook. Cia.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. prosinca 2018. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  40. ↑ CIA - The World Factbook. Cia.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2012. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  41. ↑ CIA - The World Factbook. Cia.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. kolovoza 2020. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  42. ↑ Welcome religiousintelligence.co.uk - BlueHost.com. Religiousintelligence.co.uk. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. listopada 2007. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  43. ↑ Rwanda. State.gov. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  44. ↑ CIA - The World Factbook. Cia.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2018. Pristupljeno 15. kolovoza 2012.
  45. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. studenoga 2020. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  46. ↑ http://www.ubos.org/onlinefiles/uploads/ubos/pdf%20documents/2002%20Census%20Final%20Reportdoc.pdf
  47. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148728.htm
  48. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2020. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  49. ↑ http://www.measuredhs.com/pubs/pdf/FR137/FR137.pdf
  50. ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. lipnja 2012. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  51. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. srpnja 2016. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  52. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. rujna 2012. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  53. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. rujna 2019. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  54. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. prosinca 2016. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  55. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2018. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  56. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. travnja 2020. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  57. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. veljače 2019. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  58. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. listopada 2012. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  59. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90083.htm
  60. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2012. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  61. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. lipnja 2020. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  62. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90104.htm
  63. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148710.htm
  64. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148729.htm
  65. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148662.htm
  66. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148665.htm
  67. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148670.htm
  68. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. kolovoza 2020. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  69. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148692.htm
  70. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148693.htm
  71. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148694.htm
  72. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148695.htm
  73. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. kolovoza 2020. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  74. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2008/108379.htm
  75. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148705.htm
  76. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90113.htm
  77. ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 25. srpnja 2013. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  78. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. kolovoza 2020. Pristupljeno 12. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  79. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148719.htm
  80. ↑ http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2010/148726.htm

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Religije_Afrike&oldid=6966085"