Velja Međa
Velja Međa | |
---|---|
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
Općina/Grad | Ravno |
Koordinate | 42°55′18″N 17°55′51″E / 42.9215857°N 17.9308492°E |
Stanovništvo | |
– naselje (2013.) | 203 |
Velja Međa na zemljovidu BiH |
Velja Međa je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Nalazi se desetak kilometara entitetske granice s Republikom Srpskom i petnaestak kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom. Sjeverno teče rijeka Trebišnjica.
Selo Velja Međa (Velia Megia) spominje se 1434. godine, kada su Radivoj Obradović iz Bančića, Boljeta Novaković i Vladimir Lugojević optuženi za krađu šest krava i 18 perpera. U selu se nalazi srednjovjekovna katolička crkva sv. Ivana Evanđelista, koja se u povijesnim vrelima spominje 1622. godine. U selu u posljednjih 300 godina žive isključivo katolici; također, nekoć su u selu bili i pravoslavci i muslimani o čemu svjedoče njihova groblja te podatci iz 17. stoljeća po kojima su crkvu u Veljoj Međi „preuzeli šizmatici”.[2]
Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima župu Velja Međa i Hrasno u kojoj su crkva, 90 katoličkih i dosta pravoslavnih obitelji.[3]
Austro-Ugarska je pri gradnji uskotračne željezničke pruge Gabela - Zelenika izgradila željezničku postaju u Veljoj Međi. Pruga je u Velju Među dolazila iz Turkovića, a vodila u Ravno.[4][5]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[6]:
ukupno: 77
- Hrvati - 77
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 203
- Hrvati - 203
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.
- ↑ Vidović 2010, str. 301.
- ↑ Digitalni arhiv Infobiro.ba Krunoslav Draganović: Donja Hercegovina prije 300 godina , Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
- ↑ Bridges of Herzegovina County, Facebook Fotografije tragova uskotračne pruge, 25. kolovoza 2014. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
- ↑ Hrvatski neretvanski zbornik br. 1, Zagreb, 2009., ISSN 1847-1579
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- Vidović, Domagoj. 2010. Pregled toponimije jugozapadnoga dijela Popova. Folia onomastica Croatica. Zavod za lingvistička istraživanja HAZU. Zagreb. (19): 283–340
|