Prijeđi na sadržaj

Wikipedija:Kafić/Arhiv 11

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!


Svim suradnicima

[uredi kôd]

Molim sve suradnike bili prijavljeni na hrvatsku Wikipediju pod nekim imenom i one koji se skrivaju  :-) iza IP adrese da kada na ekranu vide narančasti baner u kojem piše Imate novu poruku da kliknu (jer to nije virus ili slično :-))na taj baner jer Vas on odvodi direktno na Vašu stranicu za razgovor na kojoj vam je netko od ostalih suradnika Wikipedije ostavio poruku. Isto tako odgovorite tom suradniku koji Vam je poslao poruku na njegovu stranicu za razgovor. Kliknite na njegovo ime (Andrej Šalov evo primjer na moje)i otvorit će Vam se stranica suradnika. Gore u vrhu piše razgovor kliknite na to, zatim kliknite uredi i ostavite poruku. Isto tako molim da se potpišete kad ostavljate poruke na nečijim stranicama za razgovor ili bio kojim stranicama za razgovor koristeći četiri tidle ~ kombinacija Alt Gr+1. Andrej Šalov 19:36, 21. studenog 2005. (CET)

Novi članak.

[uredi kôd]

A da negdje netko napiše kako započeti pisati novi članak? Ili hrvatska Wikipedia, sukladno pridjevu, i nije tako slobodna da bi joj baš svatko mogao doprinositi?

Već dugo sve piše ovdje: Wikipedija:Kako stvoriti novu stranicu. SpeedyGonsales 20:10, 3. studenog 2005. (CET)


Brzina Wikipedije

[uredi kôd]

Jučer i danas su proxy poslužitelji Wikipedije za Europu (nalaze se u Amsterdamu) preopterećeni, pa je wikipedija sporija nego inače. Oni koji znaju namjestiti DNS poslužitelj mogu pokušati s poslužiteljima u Japanu ili Americi, oni su navodno nešto brži :-) SpeedyGonsales 20:10, 3. studenog 2005. (CET)

opis grba Zagreba

[uredi kôd]

molio bi onoga tko zna opisati grb grada Zagreb. Jednom sam čuo tu pričicu i kasnije je ne mogu nigdje nabaviti. Pričica je išla u stilu "i po danu i po noći svakom dobronamjerniku su vrata uvijek otvorena, ili tako nekako" . U naprijed se najljepše zahvaljujem na pomoći

Ivan

Neron

[uredi kôd]

ne znan kome ovo uputiti, pa ću općenito ispaliti di bilo -

piše u članku o neronu da je neron "počeo dražiti Aleksandra Makedonskog" - što to uopće znači?!?

po meni to može jedino značiti da je izazivao starog dobrog Akyja, što je malo ful nemoguće, jer je on u to doba bia baš mucho mrtav.

fala

new age

[uredi kôd]

radim školi s djecom, predajem vjeronauk, pa me zanima možete li proširiti religiozne stranice jer jako mi je teško pronaći objektivne informacije o religijama!

Evo ti članak o New Ageu. Mir Harven 21:12, 5. studenog 2005. (CET)


Linkova k'o šodera

[uredi kôd]

Dobro bi bilo iskoristiti stranice na kojima ima dosta poveznica na zanimljive dokumente i postupno postaviti odgovarajuće linkove na pripadajuće stranice. Npr:



Kategorija:Cities, towns and villages in Serbia

[uredi kôd]

Čemu ta stranica na hrvatskoj wikipediji? Još da netko počinje nabrajati sela u Kini, Americi itd... Ako to netko uporno želi staviti neka stavi na srpsku wikipediju!

Administratori, ja bih to brisao na vašem mjestu.

Damirux

Sve države će biti jednako tretirane, i to ovisno isključivo o broju i temama članaka. Već postoji Kategorija:gradovi u Srbiji. Naslove na engleskom brišemo, naravno :).

Potpuno besmisleno. Ajmo nabrajat sve ulice u Hrvatskoj, pa Srbiji, Poljskoj...

Pitanje pravopisne prirode

[uredi kôd]

Kako je pravilnije pisati, đ ili dj? Poznato mi je da je Ljudevit Gaj prvo za taj glas odredio dj, a zatim je smislio đ.

Pravopis Babić-Finka-Moguš iz 1971. godine (a i svi kasniji) poznaje slova Dž i Đ (odnosno dž i đ), oblici dj i gj su nestali iz uporabe poslije Drugoga svjetskoga rata. SpeedyGonsales 21:14, 20. studenoga 2005. (CET)[odgovori]

Prijevod "Postavi datoteku"

[uredi kôd]

Poveznica "Postavi datoteku" pod "alatima" u lijevom stupcu je netočan i zbunjujuć prijevod od "Upload File". "File" je jedan dokument, a ne baza podataka. Prijevod "Unesi dokument" bi bio jasniji. Ja nisam jezikoslovac, ali radim s kompjutorima. Trenutni prijevod ima kompletno drugo značenje i na engleskom bi značio "Create Database". DS

"Datoteka" se uvriježila kao prijevod za "file" davno tako da je pitanje točnosti prijevoda pomalo irelevantno. Možda bi se moglo staviti "Postavi sliku", ali postoji mogućnost i postavljanja zvučnih zapisa iako se ne koristi često :-). --Elephantus (razgovor) 22:11, 16. studenog 2005. (CET)
Hmmmm, "postavi" se ne može prevesti kao "create", već samo kao "upload". Stvori bi bilo "create". Ostatak Elephantusova odgovora stoji (tako se uči i u Zagrebu na PMF-u i FER-u, i u Varaždinu na FOI-ju), pa mislim da ne bi valjalo odstupati od prihvaćene norme. SpeedyGonsales 20:20, 20. studenog 2005. (CET)

Pomoć

[uredi kôd]

Kako pomoći u stvaranju hrvatske vikipedie? ima dobrovoljaca:)

Čitanjem uvodnog tečaja, a potom i surađivanjem na wikipediji. SpeedyGonsales 20:20, 20. studenog 2005. (CET)

Taxobox na hrvatskoj Wikipediji - dobrodošao

[uredi kôd]

Namjerava li se netko u dogledno vrijeme pozabaviti pitanjem prilagodbe engleske inačice Taxoboxa (po hrvatski možda taksodjeljka)? To bi svakako pridonijelo kvalitetnijoj organizaciji rastućeg broja članaka u biologiji (prvenstveno zoologija i botanika) a koji se neposredno tiču sistematike živoga svijeta (u vidu opisanih vrsta). Ukazuje se potreba za odjeljkom koji će prema predlošku čisto prikazivati o kojem se dijelu stabla govori (ovisno o tome koliko složen ili jednostavan želimo da prikaz bude). Mi naravno nemamo iscrpnost starijeg Wikija, ali bi tako nešto bilo zgodno zbog preglednosti brojnih članaka. No time se otvara i nemali broj drugih poveznica koje će trebati pokriti, od pojmova, preko viših taksona, do uputa za postavljanje Taksodjeljka.

Mislim da treba prevesti i uvesti već postojeće predloške za to, ne nužno sve, s engleskog popisa templateova Taxo... i urediti ostatak. Ja sam se voljan upustiti u to, što kažu adminovi? I da, to treba pratiti nastavak sređivanja kategorizacije biologije. E.coli 00:15, 24. studenog 2005. (CET)

Hrvatski Taksokvir (zbila se mala izmjena u odnosu na prijevod odozgo, zbog zvučnosti i leksikografije) je gotov zajedno s uputama za postavljanje koje će se valjda dopunjavati... Ubačen je nemali broj korisnih predložaka koji su morali ići uz osnovni i sada to trebamo iskoristiti, isprobati. Dobro su Englezi primijetili da je implementacija složen postupak. Inače, taksokvir je tablični princip koji je Wikipedia prihvatila za prikaz taksonomskog položaja razmatrane skupine organizama u biologiji. U prikazu se koriste razne boje, slike, sistematizirane poveznice. Sve možete pogledati, pomoći korištenjem i uočavanjem eventualnih propusta:

Predložak:Taksokvir i Wikipedija:Korištenje taksokvira E.coli 23:24, 25. studenog 2005. (CET)


Admini pozdravljaju inicijativu marljivih suradnika :-). Prije koji dan mislio sam pozdraviti novog bakturadnika (tj. bakteriju-suradnika ;-), ali vidim da dobra volja radi i bez pozdrava.
Nekoliko je suradnika na wikipediji kojima je primarni interes Zemljin biljni ili životinjski svijet, pa će taksokvir sigurno dobro doći! SpeedyGonsales 19:29, 26. studenog 2005. (CET)

Francuski kraljevi

[uredi kôd]

Da li pisati imena francuskih kraljeva kao Louis (što je izvorno francuski) ili Luj ili možda čak Ljudevit??? Pogledati stranicu: Popis francuskih vladara Ja sam osobnog mišljenja da bi trebalo napisati izvorno Louis, a u zagradi napisati kako se to čita Luj). Pogledati također i stranicu: Imena vladara

Mišljenja?

Damir 02:00, 24. studenog 2005. (CET)

  • ja sam za Louisa

DivJak 23:52, 25. studenog 2005. (CET)

Eto ja stavio Louis (Luj, Ljudevit)....pa nek ljudi znaju sve inačice, a link sam stavio na original. 83.131.186.206 00:39, 26. studenog 2005. (CET)
Strana imena i nazive (vidjeti stranice fimskih redatelja) obično navodimo prvo hrvatsku varijantu - "Veliko plavetnilo" (Big blue), a u zagradi ime izvornika u kurzivu/italiku. No kod imena koja nisu ujednačena (Louis je dobar primjer), dobar izbor je staviti prvo izvorno ime, a u zagradi hrvatske inačice. Dakle Ivana Orleanska (Jeanne d'Arc). SpeedyGonsales 19:39, 26. studenog 2005. (CET)

Prijedlog za novog administratora, mediji

[uredi kôd]

Vrijeme je da se izabere još poneki admin na wikipediji, imamo tu sreću da postoji i odgovarajuća osoba. Na Wikipedija:Administratori molim iskažite svoje mišljenje (vidim da su se dva suradnika već izjasnila prije nego što stigoh napisati ovu obavijest, brzi su ti wikići, nemam riječi :-)

Osim televizijske pozornosti (HTV, Nova i RTL), čuo sam da je prošli vikend objavljen članak u Slobodnoj o wikipediji, a iz pouzdanih izvora znam da će uskoro izaći ponešto i u jednom hrvatskom tjedniku (nije Playboy, to je mjesečnik :-). Pozivaju se znatiželjni suradnici da prouče Wikipedija:IRC ako žele saznati detalje :-) SpeedyGonsales 19:21, 26. studenog 2005. (CET)

Kategorija:Stranica suradnika

[uredi kôd]

Ok, moze i bez vrijedjanja, ali poruka ostaje:

Slucajno sam zalutao na wikisource i vidim da je neki neznalica tamo napravio totalni iznered. Kako drugacije nazvati covjeka koji je stavio vise stotina clanaka u kategoriju Stranica suradnika??? Molim ljude sa malo vise takta, a koji znaju o kojem se suradniku radi, da mu pokusaju objasniti znacenje i ulogu kategorija, te da se naziv "Stranica suradnika" nije bas najprikladniji naziv za bilo koju kategoriju. Svacija djela su dobrodosla na wikisource, no wikisource zbog toga ne bi smjeli smatrati "osobnim stranicama".

--Ante Perkovic


Zaista ste [...] Nemoguće. I još nešto, po drugi put. Pa Vi ste mi čovječe nalijepili tu kategoriju, i to u radnu na Leksikonu hrvatskih pisaca iz BiH a ja sam samo nastavio prakticirati. Nadalje klasifikacije su samo priručno sredstvo, klasifikacija je važn a sigurno, ali osim klasifikacije rodova i vrsta postoji i klasifikacija vrijednosti. [...] I sjašite s mene i pustite me da s mirom uradim ono što sam naučio i što se vidi u već podebelim temeljima na Wječniku i WikIzvoru. I ondje sigurno ima stvari koje nosu dobro urađene, ali se radi već od nekoliko stotina tisuća stranih riječi. Vaša klasifikacijska pamet će biti dobro došla da se lakše dođe do sadržaja koje ću ja ostaviti u amanet djeci koja će to trebati. Dakle, sjašite s mene i bavite se drugim stvarima. Tomislav Detar.213.49.86.196 21:07, 30. studenog 2005. (CET)

Molim suradnika Tomislava Detara, da mailom kontaktira administratore koji mu, koliko sam shvatio otežavaju posao na Wiki Izvoru, i tako riješi problem. Mislim da bi mu to više pomoglo nego rasprava na ovom mjestu i na stranicama za razgovor administratora. Andrej Šalov 21:22, 30. studenog 2005. (CET)

Turci

[uredi kôd]

Prema mojim proracunima, Turci nas sustizu veceras, oko 20h. Dakle za 7 sati. Zbogom 32. mjesto :-/. 31. smo izgubili pocetkom vec mjeseca. Ovaj mjesec imamo "samo" 720 novih clanaka (prosla 2 mjeseca ih je bilo po preko 1000). Tko god je prognozirao da ce promet pasti nakon 10 000, pogodio je.

No, nije sve tako crno, nn wikiju smo se ovaj mjesec priblizili za cijelih 15 clanaka, pa je sad razlika samo 802 clanka :)

Ante Perkovic

Wikipedizacija

[uredi kôd]

Ovo je više pitanje nego li komentar, zapravo molba za pomoć i objašnjenja. Uredila sam stranicu na kojoj se pojavila opaska da ju je potrebno wikipedizirati. Kako to učiniti ?

Slijedi link koji se nalazi u samoj opasci: Wikipedija:Kako uređivati stranicu.

Pozdrav, Ante Perkovic 15:11, 3. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Našao sam opasku wikipedizirati i nedostaju wikipoveznice na članku za koji sam držao da je već prilično gotov, kategoriziran - Droga za silovanje. Kako je sam članak duži od portugalske i engleske varijante koje je bot izveo (a engleska varijanta nije baš ista, bot je povezao na najsličniji pojam) na koji se način postaviti - da li razbiti članak na više manjih članaka, ili kako? I kada je dovoljno wikipoveznica na članku? --Davor Moravek 01:04, 5. prosinca 2005. (CET)[odgovori]
Ja sam članak uredio umjesto tebe, tako da više odgovara wikipediji. Uz neke sitnije izmjene sam promijenio suvišne naslove i sistematizirao pojmove. --E.coli 13:47, 5. prosinca 2005. (CET)[odgovori]
Čisti dokaz da se svaki pa i gotov članak može uređivati i biti daleko bolji, hvala :-) --Davor Moravek 01:18, 9. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

REFERAT!HELP!urgent

[uredi kôd]

Meni bi tribalo nešto o revolucijama u njemačkim zemljama, (1848.g., 1849.g.). Cilj revolucija je bio ujedinjenje Njemačke. Jedni su htjeli da to bude "Velika Njemačka", a drugi "Malu Njemačku". Gdje mogu naći nešto o tomee????? HELP! _____Hvala_________ Josipa

  • Pozdrav Josipa,
    • probaj pogledati na Njemačka ili na Kategorija:Njemačka, iako mislim da nećeš puno naci na tu temu, možda se samo spominje negdje u člancima. Ipak je hr wikipedija još u začetku :-)
    • Ako znaš neki od stranih jezika, npr. engleski ili njemački, pogledaj tamo jer oni imaju puno više članaka i možda je obrađena ta tema.
    • Deutschland
    • Germany

DivJak 12:57, 3. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Brisanje stranice

[uredi kôd]

Večeras sam debitirao na Wikipediji.

Da li zbog početničke treme il čega već, učinio sam grešku. Kreirao sam dvije stranice ali različitog naslova: jedan ispravan, jedan ne.

Kako izbrisati stranicu koja nosi krivi naslov? predpostavljam da treba kontaktirat jednog od administratora, ali koga?

Molim za pomoć. --alz 00:47, 6. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Dovoljno je na jednoj stranici sve pobrisati i napisati "#REDIRECT [[Neka druga stranica]]".

Sombrero
Postoji nekoliko mogućnosti:
1. Stranica(članak) je greškom dobila krivi naziv. Tada treba kliknuti na karticu premjesti na vrhu stranice, napisati novo ime stranice i kliknuti na gumb "Premjesti stranicu".
2. Stvorena su dva članka istog sadržaja, a jedan ima krivi naziv. Ukoliko se npr. radi o člancima o zagrebačkom kvartu Medveščaku pod nazivima Medveščak i Medvešćak, onda treba primijeniti rješenje koje je Sombrero naveo gore, jednu stranicu treba preusmjeriti na drugu.
3. Ukoliko se radi o krivom enkodingu naziva članka, ili nekoj većoj grešci, onda stranicu koju želite obrisati treba preusmjeriti na Wikipedija:Obrisati (pogledajte taj članak). SpeedyGonsales 13:54, 10. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Jimmy Wales uvodi obveznu prijavu za stvaranje novih članaka

[uredi kôd]

Ovo sam pročitao u članku na Yahoo News:
Wikipedia will now require users to register before they can create articles, Jimmy Wales said Monday. People who modify existing articles will still be able to do so without registering.
--Zmaj 11:04, 7. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

ENGLESKI_GRAMATIKA

[uredi kôd]

TREBALA BIH PRONAĆI VJEŽBE IZ ENGLESKOG (GRAMATIKA) NA INTERNETU, A TO NE MOGU NIGDJE NAĆI. DA LI TO UOPĆE POSTOJI NA INTERNETU? (TREBALA BIH KAO NEKAKVE TESTOVE TJ.VJEŽBE SA SVIM VREMENIMA). MOLIM VAS POMOZITE!JOSIPA, HITNO JE PA BUDITE BRZI. ILI MI MOZETE RECI DA LI POSTOJI NEKA STRANICA GDJE ISTO MOGU POSTAVLJATI PITANJA, I TRAZITI POMOC_ HVALA PUNO OCEKUJEM ODGOVOR JOS DANAS!HAHAHA/

Dekompresijska bolest

[uredi kôd]

Za maturalnu radnu sam za temu uzeo dekompresijsku bolest (bolest ronjenja),a neide mi baš sada prepisivanje toga u obliku web stranice, ako je netko zainteresiran to objaviti neka mi se javi na mail tomy108@net.hr i rado ću mu poslati svoju radnju.

O, super :).

Samo ti iskrcaj što imaš na Dekompresijska bolest, lako mi to formatiramo!

Tenks!

Sombrero

Che Guevara

[uredi kôd]

Ernesto Guevara de la Serna punim imenom. Rođen u Argentini 1928.godine. Ubijen u Bolijiviji tijekom revolucije koju je on predvodio. Sudjelovao u kubanskoj revoluciji sa Fidelom i Raulom Castrom. Koristio gerilski način ratovanja. Smatra se komunistom, anarhistom, a neki kažu da nije ništa od toga.

Politika, članci i ostalo

[uredi kôd]

Nije rijetkost da se pojedini tekstovi, poglavito oni što imaju političku dimenziju, pišu, mijenjaju itd. u skladu s nečijim političkim stavovima i uvjerenjima. Stoga, red je da se ponešto razjasni:

1. promjene moraju biti obrazložene (osim ako se radi o suludim piskaranjima-imali smo neke velikosrpske, koliko se sjećam). Brisanje i dodavanje moraju ocuvati koherentnost teksta (dobar je dio clanaka u en wikipewdiji upropašten jer su oprjecna stajališta strpana, bez nijansi, u jedan tekst, pa je cijeli rad ostavljao dojam krparije i shizofrenije). Dakle-nema neobrazloženih promjena.

2. glede stupnja prihvatljivosti obrazloženja, pretpostavlja se da taj nadilazi razinu srednje škole i početka fakulteta. Naravno-dobar dio ljudi nikad ne ce imati, recimo, dovoljno razvijenu "logiku". Psihologija inteligencije, osim s faktorom opce inteligencije (G), barata i s kojih 6-9 ostalih vidova (npr. S-prostorna inteligencija, N-numerička ili brojcana, "algoritamska" (dobra za studente znanosti i tehničkih fakulteta), M-glazbena,..). Ovdje je najvažnija R-razumska, racionalna (reason), tzv. filozofska. Tek ona omogućuje kritičko mišljenje, racionalnu prosudbu vrijednosti stavova i sl. Nažalost-izgleda da razvijeni faktor R ima manjina, manje od 5% čovječanstva. Kritičko i racionalno mišljenje je u maloj manjini. Česta je pogrješka miješati N i R, što u praksi dovodi do konfuzije izražene u pitanju. "Kako netko tko je završio matematiku ili strojarstvo može biti tako nesposoban da shvati često trivijalne argumente ?". Jednostavno-razvijen N nije isto što i razvijeni R faktor. Ne vidim kako je moguće postići suglasnost o mnogim stvarima, čak ako i ne postoji emocionalna zaslijepljenost.

3. prelazimo na konkretno, uglavnom na dvije pojave koje su se nerijetko javljale pri korekciji tekstova:

a) pravopis. O tom je rečeno da koristimo službeno, 4. izdanje B-F-M. Iako je Babić promijenio nešto u kasnija dva, i iako ce školski pravopis (u kojem ne ce više biti dvostrukosti) postati služben s 2006.- Slonić/Elephantus je bio u pravu kada je spriječio pokušaje promjene tekstova u kojima još postoje rješenja koja ce uskoro postati zastarjelima (zadaci, sprečavanje, prezir,..). Ostaje kako je napisano u izvorniku, a ja sam svoje tekstove pisao u varijanti koja je iz 6. izdanja B-F-M (uglavnom), iako bi mi vjerojatno osobno bilo draže da sam iskoristio slobodu koju daje nezgrapnost A-S: vrjemena, potrjeba, nješto, naprjedak, privrjemeno, prijevrat,.. No, bolji stabilan sustav s manama nego kaos.

b)drugo je pitanje političkih etiketiranja. E sad-nemoguće je analizirati i nabrojati argumente za i protiv ove ili one definicije politickih pokreta. Cak se ni politički leksikoni i enciklopedije o tome ne slažu-potpuno. Stoga nam preostaje jedino sažetak i nekoliko napomena, uz svijest da su podložni kritici (kao i sve, uostalom):

  • politička ljevica je mutan pojam, pa iako se post festum može iščitavati i u pokretima antičkoga doba ili srednjega vijeka, ipak je realno da ju omedimo, recimo, 1770. do 1950. Tada nastaju klasicni lijevi pokreti, dok njihove podružnice tavore po predgrađima velegradova ili se tuku po Andama još u 21. stoljeću. Glavne teze ljevice su nastale na tlu zapadne civilizacije i smjeraju, više-manje, na nekoliko tocaka: materijalna jednakost ljudi, jednakost spolova i rasa, društvene promjene i prevrati koji bi ogranicili (u nekim verzijama i uništili) snage "staroga poretka" (monarhija, aristokracija, crkve, na zapadu i seljaštvo, u komunističkoj inačici i građansko društvo i buržoaziju..). Politička ljevica nema veze s popularnim sloganima koji se danas prodaju kao nešto "lijevo": položaj homoseksualaca, ideologizirani feminizam, ekološki pokreti, prosvjedi protiv MMFa ili pacifizam. Takoder, osim u staljinistickim makijavelistickim preobrazbama, ljevica nije ni anacionalna ni antinacionalna.
  • politička desnica još je konfuzniji pojam, no snažnije se manifestira vjerojatno od 2. polovice 19. stoljeća (rasni imperijalizam), pa do 2. svjetskoga rata, i demagoških antiuseljeničkih pokreta sadašnjice. Njihov je stav, u radikalnom vidu, inzistiranje na urođenoj ljudskoj nejednakosti, pravu jačega, antiparlamentarizmu (radikali-ne konzervativci) i drugim načinima ustroja hijerarhijskoga društva.

U situaciji nakon raspada komunizma na svjetskoj pozornici (1991.), a vjerojatno i prije, "lijevo-desna" frazeologija postala je u dobroj mjeri suvišna i anakrona. Pitanja kao: je li NR Kina "lijeva" zemlja, kakve su SAD, a kakva Indija naprosto nemaju smisla. Niti ima smisla lijepiti lijevu il idesnu etiketu na dvije americke vladajuce stranke (iako se to, naivno, dosta cesto cini, na crti vigovaca i torijevaca). Sadašnji je politicki krajolik takav da stranke kao Blairova laburisticka (Britanija) nemaju veze s "lijevom" opcijom (radi se o ekspozituri kapitala, kao i kod njihovih torijevskih "suparnika"-usput, oni savršeno suraduju s tobože "desnom" američkom Bushovom administracijom); o Putinu i njegovim koalicijama je isto nemoguće govoriti u "lijevo-desnim" terminima.

Za Hrvatsku, kao i vecinu postkomunistickih zemalja, vrijedi jedino: je li politička opcija poslušnička prema zahtjevima raznih institucija globalnih igrača (SAD, MMF, WB, WT, EU) ili ne. To je jedan jedini kriterij. Dosta dobra knjiga sociologa i politologa Anđelka Milardovića, "Pod globalnim šeširom", u nizu primjera koji ilustriraju fenomene tranzicije i globalizacije, daje prilično jasnu podjelu na dobitnike i gubitnike tranzicije, te na svrstavanje politickih opcija. Ugrubo, jedna bi opcija samo provodila što joj globalni igraci kažu, uz mrvice za sebe (sadašnji HDZ, SDP, predsjednik Mesić, vjerojatno i ostale parlamentarne stranke). To odgovara kolonijalnomu mentalitetu koji je osmotski plasiran kroz indoktrinaciju preko medija, vecinom u rukama stranih koncerna (Deutsche Welle, FAZ,..-Bodo Hombach). Ta linija vodi promociji neograničenoga liberalizma, forsiranju regionalizma uz istodobni napadaj na nacionalne tradicije, privatizaciji svega i svačega i sl. U oporbi tome su slabije (po izbornim rezultatima) političke opcije što se bore za opstanak nacionalnoga individualiteta, nekad naglašavaju judeo-kršcansko nasljede, te bi ih se moglo sažeti u poznati Tuđmanov "recept": Nacije se u moderno doba istodobno i međusobno integriraju i nacionalno individualiziraju. Po prvima bi suverenost nad zemljom, morem, slatkom vodom,...trebalo prepustiti tržištu.

Vidi se da tu "lijevo-desno" nema previše smisla. Davor Domazet je, kao, "desni". No, njegova glavna politička opcija je praktički ista kao ona koju iznosi Zdravko Tomac, suosnivač Hrvatskih socijaldemokrata-naravno, "lijevi". Još je gluplje pozivanje na "progresivne snage" (?), "antifašizam" (to uključuje Staljinov democid "kod kuće" i progon 13. milijuna Nijemaca, socijaldemokratsku oporbu u Europi, američki imperijalni prodor u Aziju, četnički pokret Draže Mihailovića, pacifiste...takvomu šarenom društvu nebulozno je nalijepiti istu etiketu. I "antikomunizam" je uključivao socijaldemokrate, razne crkve, njemački nacizam i talijanski fašizam, pacifiste,...). Stoga-dosta fraza. I, malo više političke naobrazbe.

Ad maiorem Wikipediae gloriam

[uredi kôd]

Ako vas zanima što kolege administratori rade na promociji Wikipedije (i samih sebe), kupite novi Nacional. Ovdje je samo početak članka: [Wiki u Nacionalu] --Zmaj 15:42, 13. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Nisam nigdje vidjela da je netko spomenuo, pa eto da to napravim ja. U zadnjem broju Ferala, od 20 siječnja, je na cijeloj 31. strani tekst povodom 5 godina Wikipedie. Pa, tko hoće, neka pogleda. Branka France 13:09, 23. siječnja 2006. (CET)[odgovori]

Ilirski pokret

[uredi kôd]

Napiše li netko članak o Ilirskom pokretu bum to ja prevest na engleski. Isto o Mađarizaciji.

Arhiviranje stranice za razgovor

[uredi kôd]

Kod arhiviranja stranice za razgovor trebalo bi umjesto copy/paste postupka koristiti premještanje tako da popis starih izmjena ostane uz svoj tekst na arhiviranoj stranici, a ne na "glavnoj" stranici za razgovor. --Elephantus (razgovor) 15:12, 14. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Status bota Sashato

[uredi kôd]

Pozdrav svima, kao što pravila nalažu tražim od vas da odobrite status za mog bota Suradnik:Sashato na ovoj vikipediji, bot je trenutno aktivan jedino na sr: wiki i radi bez problema postavljanje interwiki linkova. Zamolio bih vas da mi odobrite rad i ovde kako bi veze izmedju svih vikipedija bile jos bolje. Hvala unapred — SašaStefanović • 20:20 14-12-2005

Za

[uredi kôd]

Protiv

[uredi kôd]

Komentar

[uredi kôd]

Mislim da kod jednostavnih interwiki botova nije potreban postupak glasovanja nego, recimo, razdoblje za davanje komentara od npr. 48h. Inače, glasam za. --Elephantus (razgovor) 21:59, 14. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

wikimedia hr

[uredi kôd]

Treba mi hitno languagehr.php Instalirao sam wikimedia djeci u osnovnoj školi i treba mi prijevod aplikacije. Hoće li Brzi Gonzales ili netko drugi biti ljubazan da mi pošalje link ili php uradak bez obzira da li je u potpunosti gotov. Instalirana verzija je 1.5.3.

Mate

http://cvs.sourceforge.net/viewcvs.py/*checkout*/wikipedia/phase3/languages/LanguageHr.php?rev=1.7
Desna tipka miša i Save as... --Elephantus (razgovor) 16:15, 15. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Aj' probaj ti Desna tipka i Save as, a onda vidi što si dobio unutra. Čisto radi radoznalosti. Za čudo, Lijeva tipka je otvori golu kao od majke rođenu, pa može "Kopi sve itd.." Evo već je na mjestu i u funkciji. Veliko Hvala Elephantus. --Mate 00:10,14 studeni 2024

Wikipedija se trijumfalno izvlači iz skandala

[uredi kôd]

Ako je netko pratio članke na koje sam ukazivao, znao je da su se Jimbo i Wikipedija prošlih tjedana našli u nezgodnoj situaciji zato što ih je napao neki tip za kojeg je u članku o Kennedyju pisalo (krivo) da je osumnjičen za predsjednikovo ubojstvo. To je potaknulo britanski list Nature da ispita koliko su Wikipedijini znanstveni članci točni, i to u usporedbi s (pre)hvaljenom Britannicom. Na kraju su zaključili da je jednako pouzdana kao Britannica! Evo članka na BBC-u: Wikipedia survives research test. --Zmaj 15:33, 15. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Ponovo, i ovo o čemu pišete je obrađeno u Feralu od 20. siječnja.Branka France 13:11, 23. siječnja 2006. (CET)[odgovori]

Čudno je ovo. Wikipedia i Britannica su različite stvari- B. pišu stručnjaci za pojedina područja, W. amateri; W. je interaktivna i stalno se mijenja, B. naravno-ne. To su kruške i jabuke. Ako je tko i napisao kakvu bizarnost, to je svakodnevna pojava zbog same naravi toga medija. Mir Harven 19:42, 15. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Hrvatsko Rodoslovlje

[uredi kôd]

Poštovanje, u potrazi za dalekim korijenima i značenju mog prezimena, uočio sam da na hrvatskoj wikipediji nema dijela koji se bavi Genealogijom ili ti rodoslovljem. Smatram da bi bilo zgodno pokrenuti i ovu temu, putem koje bi mogli svi zainteresirani pisati o svojim pretcima i svojim korijenima, uspostavljajuci vremenom virtualno obiteljsko stablo. Tijekom nedavnog istraživanja po starim zapisima i knjigama pronašao sam dosta zanimljive gradje o nastanku i razilazenju nekih obitelji, cudnim korijenima i cudnim sudbinama, prelasci jednog dijela obitelji na druge religije, uzimanje drugog prezimena itd. U pomoć bi se mogle pozvati i određene institucije kao sto je katolicka crkva. Putem matičnih knjiga, knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih moglo bi se upratiti postojanje mnogih obitelji do 14-15 stoljeca, pa i riješiti zagonetka prezimena Paradžik :)

Pa pokreni. Tu mi je još najbolji naš Amerikanac, Robet Jerin, http://www.croatia-in-english.com/ Mir Harven 23:13, 15. prosinca 2005. (CET)[odgovori]


Zao mi je, naredna dva mjeseca sam zauzet poslom. Možda u međuvremenu izradim odgovarajuću web aplikaciju za pisanje i praćenje rodoslovlja.

ps.Mir Harven imaš odlične komentare na par stranica ;) --Nikola Paradzik 00:58, 16. prosinca 2005. (CET)[odgovori]


Brisanje stranica

[uredi kôd]

Žalim se na postupak , ovog puta administratora Elephantusa, ali prvenstveno svih onih koji su počeli prakticirati brisanje članaka samo uz konstataciju i razlog bez dopuštanja da se čuju i drugačija mišljenja. Da li je razlog istinit ili nije o tome oni ne dopuštaju diskusiju. Ja se sjećam da je nekad bilo tako, ta se prvo predlagalo koji članak treba obrisati, ali je trebalo dokazati zašto. Administrator Elephantus je netočno naveo da je članak "Poetonge romani antologija" samo impresum te knjige. A u članku se osim impresuma knjige navodi lista 29 pjesnika iz dvadesetak zemalja svijeta, među njima i jedan Hrvat. Knjiga je doživjela u tri godine četiri izdanja, a financirala ju je Europska zajednica, onda kad Mađarska nije bila njenom članicom. Knjiga je trojezična-romski, mađarski i engleski. Predstavlja svjetski izbor romske poezije. Napravljeno je preko trideset poveznica što je omogućavalo da se dobiju biografije i djela tridesetak pisaca koji predstavljaju najviši domet poezije tog naroda, a što je najzanimljivije taj narod je hrvatskog pisca ubrojao među svoje. Nije stavio ni jednoga Lorcu koji je zaradio svjetsku slavu opjevavajući Cigane. Držim, da ovakvi postupci štete hrvatskoj kulturi. Umjesto da se borimo da našijenci imaju podršku, jer preko njih čitav narod dobija bodove, naši ljudi poput sitnih duša priječe izlazak u svijet vrijednosti koje to prema njima nisu. Tako svode Hrvatsku na svoje selo, jer u selu ni Isusu nisu dali da bude prorokom.U isto vrijeme u kategoriji film stoji predstavljanje jednog jedinog filma - Hary Potter s prepričanim sižejem i listom glumaca, ali to za Elephantusa nije ista stvar. To je za njega prava stvar. Što vrijedi za jedan pomodni krik to ne vrijedi za tridesetak najuglednijih književnika jednog naroda koji je, iako bez svoje države ipak desetak puta brojniji od hrvatskog naroda. Nazdravlje pameti!--Tomahawk_Cheerocky 10:27, 16. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Odgovor poslan suradniku. --Zmaj 10:36, 16. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Stranica se i dalje nalazi na mjestu Suradnik:Tomahawk Cheerocky. Prije nego što bude mogla ući u glavni imenski prostor s drugim člancima treba napisati barem jednu uobličenu rečenicu (a po mogućnosti i više) o samoj knjizi (a ne prepisati bibliografske podatke). Wikipedija ima značajna ograničenja u pogledu sadržaja koji se u njoj mogu nalaziti, pa članci moraju u prvom redu opisati pojavu (osobu, stvar, knjigu, film...), njen značaj i sl., a popisi autora, glumaca i slično su popratni sadržaji i članak se ne može temeljiti na njima. Članak o filmu iz serijala Harryja Pottera ispunjava ove kriterije, a stranica koju sam premjestio ne. --Elephantus (razgovor) 10:39, 16. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

FelixBot

[uredi kôd]

Prijavljujem se da bih želeo da ovaj interwiki bot dobije i flag bota. Upravlja Dungodung. --FelixBot 11:32, 16. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Za

[uredi kôd]

Protiv

[uredi kôd]

Suzdržan

[uredi kôd]

Bot je i dobio status. Hvala svima na glasanju --FelixBot 16:09, 18. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

Naslovnica

[uredi kôd]

Poštovani!

Najprije bih želio odati priznanje svima koji doprinose sadržaju hrvatskog dijela Wikipedije. Lijepo je vidjeti impozantan broj članaka na hrvatskom, koji su svrstali hrvatski u drugu "jakosnu skupinu" jezika Wikipedije.

Imao bih samo malu primjedbu na podnaslov naslovnice. On sada glasi: "Wikipedija je projekt izrade višejezične enciklopedije sa slobodnim pristupom. U izradi hrvatskog izdanja mogu sudjelovati svi koji govore i pišu hrvatskim jezikom."

Prijedlog izmjene: "Wikipedija je projekt izrade višejezične enciklopedije sa slobodnim pristupom. U izradi hrvatskog izdanja mogu sudjelovati svi koji govore i pišu hrvatski jezik."

Razlika je, dakle, u uporabi pojma "hrvatski jezik" u akuzativu, a ne instrumentalu.

Obrazloženje:

(1) Govoriti (i pisati) hrvatski (akuzativ imenice hrvatski jezik) znači stvarati (ostvarivati, opredmećivati, oživljavati) jezik njegovim govorenjem ili pisanjem. Govoriti hrvatskim (instrumental imenice hrvatski jezik) znači koristiti hrvatski jezik kao sredstvo komunikacije. Svojstvo živih jezika jest istodobno svaranje jezika kroz uporabu; svojstvo mrtvih (ili pak simboličkih) jezika jest njihova puka uporaba kao sredstva prijenosa poruke.

(2) Svijest o živosti hrvatskog treba iskazati činjenicom da se hrvatski govori (a ne da se govori hrvatskim).

(3) U velikim suvremenim jezicima kaže se govoriti x jezik (akuzativ), a ne x jezikom (instrumental):

  • to speak English (ne: to speak in English);
  • sprechen Deutsch (ne: sprechen auf Deutsch);
  • parler francais (ne: parler en francais); itd.

U nadi da će administratori prihvatiti ovaj prijedlog,

Uz štovanje,

Zoran Lukić

Prijedlog je na mjestu, uz zamjenu riječi "govore i pišu" tako da sročnost bude očuvana, prijedlog je usvojen. SpeedyGonsales 11:30, 18. prosinca 2005. (CET)[odgovori]

pozdrav

[uredi kôd]

Samo da vas sve pozdravim, nova sam ovdje, stoga....nemojte zamjeriti greške....--Melita 01:06, 17. prosinca 2005. (CET)[odgovori]


Srbofobija

[uredi kôd]

Imam utisak da ce vas mozda interesovati da ostavite misljenje ili komentar o slijedecem sporu na engleskoj wikipediji. Pozdrav --Dado 20:18, 17 decembar 2005 (CET)

en:Wikipedia:Articles_for_deletion/Serbophobia

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafić/Arhiv_11&oldid=5952437"